Sve više žrtava femicida su žene starije životne dobi – projekt puSHEd doprinosi suzbijanju nasilja prema ovoj ranjivoj skupini

2022-08-08T20:26:07+00:008. kolovoza 2022.|Civilno društvo|

Piše: Ružica Ljubičić

Institucija Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova posljednjih godina posebno upozorava na trend brutalizacije nasilja prema ženama što posljedično vodi femicidu. U Hrvatskoj godišnje bude ubijeno od 11 do 14 žena od strane muškaraca s kojima su bile u partnerskoj vezi ili braku ili su pak u krvnom srodstvu. Alarmantna je činjenica da je u prvih 6 mjeseci ove godine zabilježeno čak 10 ubojstava žena, dok je u cijeloj 2021. zabilježeno 11 slučajeva ubojstava žena od strane bliske osobe. Također, uočava se trend da su žrtve sve više žene starije životne dobi. Prema izvještaju Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, od 10 slučajeva ubojstava žena koje je do lipnja zabilježilo tijelo Femicid Watch, kojim predsjedava pravobraniteljica Višnja Ljubičić, čak 6, dakle 60%, žrtve su majke, a počinitelji sinovi. Pravobraniteljica upozorava da je to sada već višegodišnji trend s kojim bi se trebalo baviti i u okviru socioloških istraživanja.

U mijenjanju ovakvih trendova veliku ulogu imaju organizacije civilnog društva. Udruga B.a.B.e. u lipnju je započela s provođenjem projekta puSHEd – Protect, Understand, Support: Help the Elderly (zaštita, razumijevanje, podrška: pomoć starijim osobama). Projekt je financiran sredstvima iz Citizens, Equality, Rights and Values programa Europske unije, a Udruga B.a.B.e. ga provodi u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Zakladom Zajednički put i Domom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja „Duga-Zagreb“ uz podršku Pučke pravobraniteljice, Udruge za podršku žrtvama i svjedocima i Europske socijalne mreže.

Projekt puSHEd

Petra Kontić, voditeljica projekta naglašava da je njegov cilj prevencija i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja prema starijim ženama. To se postiže kroz razvoj rodno specifičnih odgovora u pružanju podrške žrtvama i jačanju kapaciteta stručnjaka/inja. Projekt doprinosi i poboljšanju odgovora zajednice na rodno uvjetovano nasilje prema starijim ženama te prevenciju ovog oblika nasilja. Voditeljica projekta ističe da je pandemija COVID-19 virusa povećala rizik od kršenja ljudskih prava, posebno prava već ranjivih skupina. Dodaje da su starije osobe i žene žrtve nasilja identificirane kao skupine na koje bi se posebno trebala usmjeriti kolektivna pažnja, a u kontekstu globalne krize s obzirom na to da je poznato da dob predstavlja dodatan faktor diskriminacije što rezultira većim rizikom od nasilja.

Prema Sindikatu umirovljenika Hrvatske, svaka treća osoba starija od 65 godina u riziku je od siromaštva i socijalne isključenosti. To znači da si starije žene ne mogu priuštiti hranu i lijekove svaki dan, mnoge od njih žive sa svojim sinovima, a neki sinovi i unuci psihički i fizički zlostavljaju svoje majke i bake.

Diskriminacija na osnovu rađanja

Kontić podsjeća i da podaci Europske komisije upozoravaju da su žene starije od 65 godina u znatno većem riziku od siromaštva ili/i socijalne isključenosti nego muškarci. Na razini EU ovaj rodni jaz je veći za osobe između 65 i 74 godine, a dodatno se povećava za starije od 75 godina. Dodaje da uz ekonomske čimbenike koji pridonose njihovoj ranjivosti, postoje kulturološki čimbenici koji povećavaju rizik od nasilja i zanemarivanja starijih žena – globalno, žene su sklone reducirati se na ulogu rađanja djece, što može rezultirati štetnim pretpostavkama da su starije žene “beskorisne” nakon što prođu reproduktivnu dob. Ovi pokazatelji ukazuju na hitnu potrebu za rješavanjem problema rodno uvjetovanog nasilja prema starijim ženama.

Nažalost, kao i nasilje nad ženama i djevojčicama, nasilje nad ženama starije životne dobi je neprimjetno. U društvu vladaju trendovi koji zanemaruju potrebu diskursa o ovoj važnoj temi. Ne smijemo zaboraviti da su te žene nečije bake, majke, sestre, prijateljice. Da su one osobe koje zaslužuju dostojanstven tretman i uživanje ljudskih prava. Zlostavljanje u bilo kojem obliku bi trebalo biti kažnjeno, a nasilnici sankcionirani.

Posljedice

Prema prof. dr. sc. Silviji Rusac s Katedre Socijalne gerontologije Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu, posljedice nasilja nad starijim osobama mogu za njih biti dalekosežne, od oštećenja već ionako narušenog zdravlja, fizičkog i mentalnog, do gubitka i ono malo materijalne sigurnosti koju im omogućuje mirovina, ako ih se materijalno iskorištava, pa sve do smrti. Autorica navodi da su neki od psihičkih oblika zlostavljanja starijih osoba prijetnje nasiljem, prijetnje da će ih se napustiti i ostaviti same, namjerno zastrašivanje kao npr. da neće dobiti hranu ili skrb za njihove potrebe, laganje, ruganje, nazivanje pogrdnim imenima, nedopuštanje provjeravanja tvrdnji o njihovom zlostavljanju, socijalno izoliranje i zabranjivanje posjeta, tajenje informacija na koje imaju pravo, ponižavanje starijih osoba zbog načina njihova govora, namjerno i pogrešno interpretiranje njihovih tradicija, nepoštivanje, ignoriranje i pretjerano kritiziranje, naređivanje, konstantno nametanje pitanja smrti i namjerni razgovor o istom, postupanje sa starijim osobama kao da su djeca ili sluge.

Rješenja

Zahvaljujući akcijama i projektima poput ovoga, društvo se brine za marginalizirane skupine u koje spadaju žene starije životne dobi. U teškim vremenima, ovi projekti i njihove aktivnosti mogu pomoći ženama starije životne dobi da ispune vrijeme različitim aktivnostima te da se ne osjećaju obespravljeno nego kao jednakovrijedne u svojoj zajednici.

„Aktivnosti uključuju mapiranje potreba starijih žena žrtava nasilja, izradu materijala za treninge, treninge za gerontodomaćice i njegovatelje/ice, treninge za djelatnike/ce Nacionalnog pozivnog centra te osobe koje rade u skloništima, domovima za starije osobe i nevladinim organizacijama, i konačno, aktivnosti podizanja svijesti što uključuje nacionalnu kampanju i međunarodnu konferenciju“, ističe voditeljica projekta puSHEd.

Prema njezinim riječima projektne aktivnosti usmjerene su na žrtve te posvećuju posebnu pozornost potrebama žrtve u kritičnim okolnostima kao što je pandemija COVID-19 virusa. „Projekt se temelji na načelima Istanbulske konvencije i promicanju rodne ravnopravnosti i nediskriminacije kao ključnih europskih vrijednosti i temeljnih načela za iskorjenjivanje rodno uvjetovanog nasilja prema starijim osobama.“

Ako ne možemo u potpunosti riješiti ovaj problem, onda ga možemo ublažiti, odnosno raditi na njegovoj prevenciji i educirati mlade ljude da ne toleriraju nasilje i da poštuju starije osobe. Potrebno je osvijestiti mlade ljude da će i oni jednoga dana biti stari i da sigurno ne žele da budu diskriminirani i tretirani kao manje vrijedni. Prevencija i rad s mlađim uzrastima, kao i učenje o nasilju, najvažniji su koraci, uz ukazivanje na probleme s kojima se suočavaju starije žene.

„Društveni odgovor mora biti učinkovit i nedvosmislen. Jednako kao i za druge oblike nasilja prema ženama, važno je da zauzmemo stav i osvijestimo da je nasilje prema ženama nedopustivo kršenje ljudskih prava te da treba biti oštro sankcionirano. Osvještavanje je prvi korak u rješavanju predmetnog problema, a time ćemo se aktivnije baviti tijekom provedbe nacionalne kampanje. Također, važno je da nasilna ponašanja naiđu na osudu cijelog društva te da prestanemo tražiti opravdanja za nasilnike, a da žrtve osnažimo umjesto da im namećemo dodatni osjećaj krivnje i srama“, ističe voditeljica projekta puSHEd, Petra Kontić.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.