Piše: Antonija Dujmović

Snažnija uključenost žena na tržištu rada prepoznata je kao ključni čimbenik jačanja ravnopravnosti spolova u društvu ali i napretka globalne ekonomije. Imajući ovo u vidu, Ured za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske organizirao je Konferenciju visoke razine “Sudjelovanje žena na tržištu rada – društvena dobit” koja je održana 30. i 31. siječnja u Zagrebu u okviru hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.

Cilj konferencije bio je razmotriti prepreke, na razini EU-a, s kojima se žene suočavaju kod mogućeg ulaska, vraćanja ili odustajanja od sudjelovanja na tržištu rada ali i iznalaženje mogućih rješenja, odnosno mjera ublažavanja negativnih učinaka tih prepreka.

Ekonomska neovisnost žena ključna je za gosporadski razvoj

“Ove se godine obilježava 25. godišnjica Pekinške deklaracije i platforme djelovanja, a ova će konferencija sigurno pridonijeti sagledavanju napretka i predstojećih izazova”, rekla je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković u svom uvodnom obraćanju.

Naglasila je da Hrvatska nastoji ostvarivanjem prioriteta svojeg predsjedanja iz područja ravnopravnosti spolova potaknuti jaču ekonomsku neovisnost žena kao ključni faktor održivog gospodarskog razvoja.

Predstavnicima nacionalnih i EU institucija, organizacija civilnog društva, socijalnih partnera, akademske zajednice i dugima, putem video poruke obratila se povjerenica Europske komisije za pitanja jednakosti Helena Dalli ukratko predstavivši stanje u EU vezano uz žene i tržište rada. Kazala je kako jaz spolova u sudjelovanju na tržitu rada EU košta 3 posto GDP-a.

U nastavku se na dvodnevnoj konferenciji koju je vodila novinarka Ivana Dragičević, kroz četiri panela raspravljalo iz perspektive ravnopravnosti spolova o usklađivanju vještina i zahtjeva tržišta rada, nestandardnim oblicima rada, dugoročnoj skrbi o ovisnim članovima obitelji u kontekstu ravnoteže poslovnog i privatnog života te na koncu o uznemiravanju i seksualnom uznemiravanju na radnom mjestu.

U izlaganju na temu poslova budućnosti i trenutnih izazova, Maria Jepsen (EUROFOUND) iznijela je podatak da jaz u zaposlenosti muškaraca i žena u Europskoj uniji iznosi 11,5 posto. Kao faktore koji najviše utječu na promjene tržišta rada izdvojila je tehnologiju (automatizacija, digitalizacija), globalizaciju (outsourcing), pitanja okoliša (novi poslovi) te demografiju (starenje, skrb).

Usvajanje digitalnih vještina iznimno važno za poslove budućnosti

Christina Haaf, iz njemačkog Centra kompetencija za tehnologiju, raznolikost i jednake mogućnosti posebno je istaknula važnost borbe protiv stereotipa: “Razlozi neravnopravnosti spolova na tržištu rada počinju od izbora karijere, na što značajno utječu stereotipi”, rekla je iznoseći primjere projekata kojima u Njemačkoj nastoje smanjiti podzastupljenost žena u STEM području.

Istraživač s Instituta za javne financije Predrag Bejaković posebno je naglasio važnost usmjeravanja žena u digitalno područje: “Digitalna pismenost ključna je za napredovanje i sudjelovanje žena na tržištu rada. Vrijedi pravilo da što si stariji, manje si digitalno pismen, a žene su tu u još većem riziku. Danas je socijalna isključenost usko vezana uz digitalnu isključenost”, istaknuo je Bejaković.

Foto: Konferencija “Sudjelovanje žena na tržištu rada – društvena dobit”

Elisabetta Capannelli iz Svjetske banke navela je podatak za Hrvatsku gdje čak 32 posto žena (u usporedbi s 6,7 posto muškaraca) kao razlog svog nesudjelovanja na tržištu rada navodi brigu o djeci i starijim članovima obitelji.

Na ovo se osvrnula i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak: “Talenti su pravedno raspoređeni, ali prilike na žalost nisu. Zbog neravnoteže privatnog i poslovnog života žene dobivaju manje prilika za napredovanje.”

Ministrica je kazala kako će 95 posto poslova u budućnosti zahtijevati digitalna znanja, usput navodeći kako je na EU razini samo 17 posto žena stručnjakinja u ICT sektoru. “Formula uspjeha u budućnosti su društvene vještine plus STEM. Dolazi era nerutinskih poslova, njih će obavljati strojevi i kompjutori, a sve više će nam trebati kreativni poslovi”, zaključila je ministrica Divjak.

Osigurati radno okruženje bez seksualnog uznemiravanja

Kao prepreka pravednijem i uspješnijem sudjelovanju žena na tržištu rada posebno je istaknuto uznemiravanje i seksualno uznemiravanje na radnom mjestu kojim su najviše pogođene mlade žene te pripadnice/ici različitih manjinskih i ranjivih skupina. Profesor sa Sveučilišta u Manchesteru Helge Hoel u svojem je izlaganju upozorio na preširoko tumaćenje pojmova uznemiravanje i seksualno uznemiravanje u regulativi.

O ovome su na panelu, među ostalima, govorile Dubravka Šimonović, izvjestiteljica UN-a o nasilju prema ženama, Jackie Jones (FEMM Committee, EP) i Valentina Beghini (International Labor Office) koja je predstavila novu ILO Konvenciju i Preporuku o uklanjanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada. Sve sudionice su se složile kako se poslovi budućnosti prije svega, trebaju biti zasnovani na dostojanstvu i poštivanju.

Foto: Konferencija “Sudjelovanje žena na tržištu rada – društvena dobit”

Smanjiti sektorsku segregaciju prema spolu

Tijekom rasprave na panelu posvećenom dugoročnoj skrbi za ovisne članove obitelji naglašeno je kako ovaj teret pada najvećim dijelom na leđa žena, pogotovo u sredinama gdje je to dio tradicije. Opterećenost žena sa skrbi o obitelji značajno utječe na njihovo nesudjelovanje na tržištu rada. Poseban demografski izazov je starenje stanovništva EU, a upravo su žene nositeljice formalne i neformalne skrbi o starijima.

Čulo se i pitanje, ako se žene usmjerava na STEM i ICT područja, kao sektore budućnosti, tko će onda obavljati poslove u području obrazovanja ili skrbi. Možda se odgovor krije u završnom obraćanju Irene Moozove, direktorice Europske komisije za jednakost, koja je kazala da bi se trebalo ići u smjeru razbijanja sektorske podjele poslova prema spolu koliko je to god moguće.

Tako bi naprimjer, kazala je Moozova, s jedne strane trebalo poticati žene na znanstveno i digitalno područje, a s druge muškarce u područja u kojima trenutno dominiraju žene, poput skrbi. Preduvjet za to je uspješna borba protiv stereotipa.

Na zatvaranju konferencije, državna tajnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Margareta Mađerić istaknula je da je usvajanje digitalnih vještina, suzbijanje stereotipa, bolja regulacija nestandardnih oblika rada, ravnoteža poslovnog i privatnog života, osiguravanje dovoljno servisa za brigu o djeci i starijima te radna okolina u kojoj nema seksualnog uznemiravanja put prema snažnijem sudjelovanju žena na tržištu rada.

Posebno emotivan nastup imali su britanski sudionici Konferencije, Helge Hoel i Jackie Jones, u kontekstu netom izglasanog sporazuma o Brexitu. Konferencija pod hrvatskim predsjedanjem “Sudjelovanje žena na tržištu rada – društvena dobit” ujedno je označila kraj njihovom sudjelovanju na ovaj način u EU obitelji.