Na okruglom stolu Žene u hrvatskom društvu, održanom 4. srpnja u Muzeju Mimara u organizaciji Agencije za elektroničke medije, a u povodu pokretanja portala Žene i mediji, čula su se zanimljiva promišljanja i iskustva panelistkinja iz različitih društvenih sfera; kulture, znanosti, gospodarstva, politike, civilnog društva i sporta.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek naglasila je da je oduvijek postojala percepcija da su žene u politici samo one prve do, ali ne i prve, u smislu viših funkcija. Istaknula je da je važna cjelovita društvena klima kako bi se potaknula rodna ravnopravnost u političkom djelovanju. Podsjetila je da se o političarkama vrlo često piše i govori u kontekstu njihova izgleda, dok se o kravatama ili cipelama muškaraca ne raspravlja. Dodala je kako su u sektoru kulture dosta zastupljene žene što bi moglo imati i veze s tim da je riječ o sektoru s nižim plaćama.

Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja upozorila je na drastičan pad žena u upravama tvrtki i njihov manjak na tršištu rada. Ukazala je na paradoks da sada kada ima jako puno zakonskih poticaja, odnosno izvora kapitala, nema žena gospodarstvenica. Referirajući se na podatke za prošlu godinu kada je 19,7 posto žena bilo u upravama tvrtki izlistanim na Zagrebačkoj burzi, ove je godine njih tek 14 posto (EU prosjek 26 posto). Postotak predsjednica uprava je značajno niži pa tako poslovna i financijska moć ostaje domena muškaraca. Ukazala je i na podatak da je na razini Europske unije među nezaposlenima zbog brige o članovima obitelji 26 posto žena i tek 3 posto muškaraca.

Profesorica PMF-a, genetičarka Vlatka Zoldoš je rekla kako osobno nije nailazila na velike poteškoće u napredovanju u karijeri zbog toga što je žena. Smatra da tome doprinose povjerenstva u kojima su i muškarci i žene. No, navodeći primjer PMF-a koji je u svojoj povijesti imao 37 dekana i tek dvije dekanice, dodala je da su na višim funkcijama u znanstveno-obrazovnim institucijama ipak dominantni muškarci. Istaknula je da su velika odricanja žena koje žele biti uspješne znanstvenice jer ih uloga majke i kućanice uvijek čeka kada dođu doma. Duljinu porodiljnog u trajanju do godine dana navela je kao hrvatsku prednost u odnosu na druge zemlje kao i činjenicu da su predrasude zbog načina odijevanja također izraženije vani.

Dopredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora, Morana Paliković Gruden posebno je istaknula nedostatnu educiranost žena koje bi bile uključene u procese odlučivanja u području sporta. Jednako tako veliki problem ženama za razvoj sportske karijere je nedostatno razvijena infrastruktura te nedovoljna podrška ženskim sportovima. Posebno je teškom ocijenila situaciju u timskim sportovima dok u individualnim žene postižu bolje rezultate od muškaraca.

Ana-Marija Vrdoljak, ispred Hrvatskog društva dramskih umjetnika, podsjetila je da je ženama u glumačkoj profesiji teže već i zbog toga što je manje napisanih uloga za žene. Ipak, navela je, sve je izraženiji interes javnosti za predstave u kojima se obrađuju ženske teme. Napomenula je kako je važno kreirati kazališni repertoar koji će uključivati i glumice zrelije dobi jer su one u posebno teškom položaju. Premda u Hrvatskoj nije toliko izraženo seksualno uznemiravanje glumica koliko je to u svijetu, upravo ju Zagrebu na poziv HDDU-a 2017. Međunarodna federacija glumaca izglasala Deklaraciju o seksualnom uznemiravanju, diskriminaciji i odmazdi u zabavnoj i medijskoj industriji kao odgovor na Me Too pokret.

Petra Kontić ispred Udruge B.a.B.e. naglasila je da je rodna nejednakost najizraženija na radnom mjestu, odnosno tržištu rada. Na to se nadovezuje problem nejednake podjele poslova u privatnoj sferi, pa tako na žene pored kućanskih poslova pada i briga o zavisnim članovima obitelji, istaknula je sociologinja Kontić navodeći da kod nas nije rijetkost da žene odlaze u prijevremene mirovine kako bi se mogle brinuti o članovima uže i šire obitelji. Podsjetila je da je samo Grad Zagreb zadovoljio barcelonske ciljeve vezano za uključenost djece u vrtićke programe što je neophodan preduvjet za zapošljavanje žena.

Uvodnim govorima pozdravljeno pokretanje stranice Žene i mediji
Ministrica MDOMSP-a Nada Murganić naglasila je da se Hrvatska opredijelila za rodnu ravnopravnost i nultu stopu tolerancije na nasilje. Podsjetila je da je ratifikacija Istambulske konvencije uzburkala javnost i u tom pogledu pohvalila ulogu medija koji su doprinijeli senzibilizaciji javnosti vezano uz njeno prihvaćanje. Istaknula je da pokretanje portala Žene i mediji smatra jako korisnim zbog čega se Ministarstvo i pidružilo partnerskoj suradnji.

Ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH Helena Štimac Radin također je izrazila zadovoljstvo da je Ured partner stranice Žene i mediji i naglasila ulogu medija koji mogu ubrzati ili usporiti procese ravnopravnosti u društvu. Podsjetila je da tijekom posljednjih 10-ak godina nije došlo do značajnijih promjena tretiranja žena u medijima te da Zakon o ravnopravnosti spolova obvezuje medije na ravnopravan prikaz muškaraca i žena.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić također je pozdravila inicijativu pokretanja stranice Žene i mediji i izrazila svoju podršku. Ističući krilaticu „tko nije u medijima taj niti ne postoji“ povukla je paralelu s brojnim uspješnim ženama čiji doprinos nije dovoljno vidljiv i vrednovan u društvu. Sva istraživanja koja je do sada provela ova institucija upućuju na nepravedno zanemaren prikaz uspjeha žena na području javnog djelovanja – naglasila je pravobraniteljica.

Zamjenica Pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter podsjetila je da ženske teme nisu samo frizure i moda već su to i nasilje nad ženama, znanost, politika i sve druge društvene teme koje zahtijevaju veću participaciju žena. Istaknula je da Pučka pravobraniteljica najviše pritužbi zbog diskriminacije dobiva upravo od žena te da su u posebno teškom položaju žene starije dobi jer su u najvećem riziku od siromaštva.

Ističući stranicu Žene i mediji kao dobar primjer prakse, zamjenica pravobraniteljice je podsjetila na važnost osnaživanja zastupljenosti žena u medijima te rodno osviještenog pristupa prilikom kreiranja medijskih sadržaja. Posebnu pozornost je skrenula na seksizam i govor mržnje u digitalnim medijima kojem su najviše izložene mlade žene, političarke, znanstvenice, novinarke i zaštitnice ženskih prava.