Izvedeno iz pojma “ispuštanje dokumenata” (“dropping docs”), dakle doxxing je objavljivanje privatnih, osobnih informacija kao što su adresa, informacije o obiteljskim prilikama, zaposlenju, broj kreditne kartice, datum rođenja ili slično, na online kanalima – pa čak i u komentarima na nepovezani video ili vijest.
Iako i žene i muškarci trpe elektroničko nasilje, žene i djevojčice trpe različite i traumatičnije oblike elektroničkog nasilja. Gotovo četvrtina zlostavljanih žena doživjela je okrivljavanje (sekundarna viktimizacija). Primarne posljedice elektroničkog nasilja prema ženama su problemi s koncentracijom, stres, napadi panike i anksioznosti, smanjeno samopoštovanje, povlačenje s interneta i nesigurnost u elektroničkoj komunikacije.
Kod težih oblika zlostavljanja, poput elektroničkog uhođenja, žrtve pokazuju povećanu anksioznost i simptome PTSP-a, depresiju, osjećaj nemoći, pesimističan pogled u budućnost te nedostatak samouvjerenosti u mogućnost kontroliranja vlastitih života. Stoga se zlostavljane žene i djevojke često brane tako da se povlače s društvenih medija i, općenito smanjuju društvene interakcije.
Dodatne posljedice uključuju gubitak posla, javno sramoćenje, gubitak najbližih osoba pa čak i obiteljsku osudu.
U Hrvatskoj, jedan slučaj doxxinga završio je na sudu jer je počinitelj kreirao lažne profile s kojih je objavljivao osobne podatke žrtve u svrhu reklamiranja seksualnih usluga. Koordinator projekta Surf and Sound, Dean Šarčević, ističe i kako imaju saznanje da je počinitelj putem društvenih mreža čak četrdeset osoba doveo u takvu ili sličnu situaciju.
Uobičajeni psihološki profil je psihopatska struktura, najčešće narcistički poremećaj ličnosti. Ovaj poremećaj karakterističan je za manipulativne osobe koje iskazuju emocionalne poremećaje – nedostatak emocija. Oni nisu sposobni ostvariti normalne socijalne kontakte pa tako ni emocionalne veze, ne vole, već posjeduju, smatra Jasminka Horvatić, klinička psihologinja.
Praćenje privatnih podataka velik je dio onoga što je podrazumijeva doksiranje nekoga. I dok mnogi ljudi misle da je internet anoniman, on zapravo nije. Postoji mnogo načina na koje možete biti identificirani na internetu, stoga provjerite sve postavke privatnosti na svojim aplikacijama i pazite da prijavite direktno svako neovlašteno korištenje/objavljivanje osobnih podataka koje primjetiš na društvenim mrežama ili tražilicama.
Google ima svoj alat kojim možete poduzeti direktan korak ka uklanjanju privatnih informacija s tražilice ili web stranice, a formular se nalazi OVDJE.
Također, za savjet i pravnu podršku u slučaju doxxinga ili ostalih oblika online nasilja, možete se javiti
direktno udruzi B.a.B.e. ili posjetiti platformu NEON.
Izvor: B.a.B.e. newsletter / Projekt Surf and Sound
