Status M: Za rješavanje problema neravnopravnog položaja žena potrebno je savezništvo muškaraca

2022-01-17T19:45:09+00:0016. siječnja 2022.|Civilno društvo|

Piše: Nikolina Blažanović

Udruga Status M osnovana je 2010. godine s ciljem da se radom u zajednici osnaži dječake, mladiće i muškarce te pripadnike marginaliziranih skupina za borbu za rodnu pravu. Danas su u tom području etablirana udruga koja osvještava, propituje i dekonstruira štetne društvene norme, stereotipe, rodne uloge i maskulinitete. Nastoje promicati odgovorno ponašanje s ciljem izgradnje rodno pravednog, inkluzivnog i nenasilnog društva. Iz udruge rade s puno skupina muškaraca i na razne načine te u praksi vide neke pomake, a o svemu tome razgovarale smo s njima.

Rad udruge strukturiran je u tri programa: „Najveći i najstariji program odnosi se na rad s dječacima i mladićima na području prevencije rodno uvjetovanog nasilja i promocije zdravih životnih stilova. Program se provodi kroz izravan rad s mladima i kroz vršnjačku edukaciju (radionice, grupe, akcije, kampanje…). Drugi program usmjeren je na promociju ravnopravnog uključivanja muškaraca u neplaćene poslove brige i kućanske poslove tj. reproduktivni rad. Program je uglavnom namijenjen odraslim muškarcima – očevima i budućim očevima – u području promocije uključenog i brižnog očinstva. Kroz cikluse radionica s očevima i javne kampanje osvještavamo muškarce o važnosti i dobrobitima ravnopravnog roditeljstva te osnažujemo njihove roditeljske kompetencije. Treći program odnosi se na promociju mentalnog zdravlja dječaka, mladića i muškaraca kroz rodno osjetljivi i rodno responzivni pristup“, upoznaju nas sa svojim konceptom djelovanja.

Uz to rade i s mladićima i muškarcima u penalnom sustavu i post-penalnom prihvatu pri čemu im je fokus na prevenciji rodno uvjetovanog nasilja, sprječavanju recidiva i resocijalizaciji. Uz to rade i na promociji rodne pravne, ravnopravnom roditeljstvu te očuvanju obiteljskih veza.

Rodna neravnopravnost negativno utječe i na muškarce

Lako je uvidjeti da je fokus u procesu dolaska do rodne pravde na ženama. Iako se često govori o muškarcima, s njima se rijetko radi, a bez njih nije moguće riješiti probleme današnjice. Iz Statusa M prepoznaju upravo to i smatraju da rješavanje problema neravnopravnog i nepovoljnog položaja žena treba snažno savezništvo muškaraca.

„Rodna pravda, kroz povijest, kontekstualizirana je kao “žensko pitanje”, budući da su žene bile pokretačka snaga iza strategija i borbi za rodnu pravdu. Što je doprinijelo kreiranju stava da samo žene imaju koristi od postizanja rodne pravde. No, muškarci isto osjećaju posljedice rodnih normi, poput kraćeg životnog vijeka, lošijeg zdravlja, niže razine obrazovanja, češćeg smrtnog stradavanja u prometnim nesrećama, češćih počinjena samoubojstva. Rodne norme po kojima su djevojčice i dječaci odgajani, ali i po kojima žene i muškarci žive čine štetu kako na individualnoj, tako i na društvenoj razini. Bitno je da i žene i muškarci budu svjesni prednosti koje im rodna pravda donosi kao pojedincima, ali i kao članovima zajednica i društava. Smatramo da je važno uključiti više muškaraca u borbu za rodnu pravdu jer je to način da se dođe do promjene“, naglašavaju.

Upravo zbog toga nastoje stvoriti prostore za sudjelovanje mladića i muškaraca u borbi za rodnu pravdu i društvo nenasilja. Kroz svoje programe djeluju na osvještavanju i dekonstrukciji štetnih društvenih normi, promiču pozitivne modele maskuliniteta te potiču na usvajanje rodno pravednih vrijednosti, stavova i ponašanja. Ovakav specifičan pristup feminističkom radu jedinstven je u Hrvatskoj.

„Reakcije variraju između grupa i pojedinaca zbog njihovih različitih prijašnjih iskustava i motivacija za sudjelovanjem. Grupe koje se okupljaju potpuno dobrovoljno, poput očeva u vrtićima, će u startu imati blagonaklon pristup temama i ciljevima rada, dok s druge strane grupe s kojima radimo u sklopu programa koje im organizira institucija u kojim radimo, poput škola ili zatvora, imaju raznolikije reakcije. Primjer grupa s najraznolikijim reakcijama su razredi s kojima radimo. U razredu uvijek postoji dio ekipe mladih koja pristupa temama s aktivnom znatiželjom, prepoznaje i ističe potrebe za takvim radom. Također postoji dio onih koji zbog raznih konzervativnih utjecaja poput primarne socijalizacije u obitelji ili sekundarne socijalizacije kroz grupe prijatelja i druge razne utjecaje kroz medije, poput alt-right sadržaja na internetu, imaju otpor temama koje obrađujemo u samom startu. Kod mladih s kojima radimo ti stavovi su često stavovi koji oni drže bez refleksije i često ih imaju jer im drugačija perspektiva nikad nije predstavljena. Na kraju ciklusa najčešća reakcija koju dobivamo od svih skupina s kojima radimo je da se o tim temama premalo priča i da na njima treba tim više raditi“, objašnjavaju.

Pomaci na bolje su vidljivi kroz vrijeme

U prosincu 2020. godine su u sklopu Festivala tata proveli internetsku anketu „Utjecaj pandemije COVID-19 na roditeljske prakse očeva“. U njoj su sudjelovali očevi diljem Hrvatske i rezultati su pokazali trend većeg uključivanja očeva u aktivnosti svakodnevne brige o djeci te intenzivnijeg provođenja zajedničkog vremena s djecom. Oko 20% očeva provodi više vremena s djecom tijekom pandemije. Njih 26% češće vode djecu u prirodu, 27% češće pomaže djeci u izvršavanju školskih zadataka, a 18% češće čita s djecom.

Zanimalo nas je vide li promjene u mišljenjima dječaka, mladića i muškaraca o ženama, stereotipima, rodnoj pravdi i feminizmu kroz godine. „Moramo u obzir uzeti da istraživanja mladih pokazuju da mladi postaju sve konzervativniji i da živimo u vrijeme očitog backlasha protiv svih koraka naprijed koji su se dogodili u povijesti do sada u sferama rodne pravde. Dovoljno je primijetiti način na koje se određene vlade odnose prema rodnim i seksualnim manjinama i kakvu podršku za to sve dobivaju. Također značajan je i način na koji se vode diskusije o svemu tome, pa iz nekog razloga imamo diskusije gdje se kao istovrijedna predstavljaju mišljenja i stavovi ljudi koji se aktivno bave tim temama i osoba koje nemaju doticaja s time osim što imaju percipirano dijametralno suprotna mišljenja. To je kontekst u kojem živimo. U tom kontekstu nije rijetkost da je mnogima “feminizam” pogrdna riječ“, smatraju u udruzi Status M.

„U našem prostoru rada možemo potvrditi da imamo vidljive pomake na bolje. Interna istraživanja stavova prije i nakon naših ciklusa edukacija pokazuju značajne pozitivne pomake na bolje u stavovima mladih s kojima radimo. Također imamo i primjere sudionika_ca koji nastavljaju raditi u različitim sferama rada na rodnoj pravdi. Jedan vidljiv i specifičan primjer presjeka konteksta u kojem radimo i konteksta u kojem živimo je sve veća vidljivost trans ljudi među mladima. No, s tom vidljivošću ne dolaze automatski i pozitivni i uključivi stavovi prema njima među svim mladim ljudima s kojima radimo“, zaključuju za kraj.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.