Piše: Antonija Dujmović

Kako bi se zaštitilo djecu od seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja u sustavu sporta u Hrvatskoj je pokrenuta kampanja Vijeća Europe “Start to talk” koju provodi Središnji državni ured za šport. Kampanja poziva klubove, saveze, sportske voditelje, trenere, sportaše/ice, djecu i njihove obitelji da doprinesu sprječavanju i reagiranju na seksualno zlostavljanje djece u sportu.

Cilj kampanje “Start to talk”je podići razinu svijesti i prekinuti šutnju o ovom problemu jer djeca imaju pravo samo na pozitivne strane sporta – istaknuto je na početku konferencije “Kako spriječiti seksualno uznemiravanje i zlostavljanje nad djecom u športu” održane 13. prosinca u Zagrebu.

“Moramo igrati kao tim i graditi Europu za djecu”, rekao je Stanislas Frossard, izvršni direktor EPAS-a (Vijeće Europe) iznoseći poražavajuću činjenicu da je istraživanje provedeno u 41 europskoj zemlji pokazalo kako je svako peto dijete žrtva nekog oblika seksualnog nasilja. Govoreći o ovom problemu u sustavu sporta naglasio je: “Nužno je povezati trokut roditelj – trener – učitelj”.

Tatjana Katkić Stanić iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku podsjetila je kako su mladi sportaši i sportašice često u procjepu između trenera i roditelja. Teško se nose sa situacijom neprimjerenog ponašanja trenera s jedne strane i s druge, očekivanja roditelja i okoline vezano uz njihov uspjeh. “Boje se da bi progovaranjem o ovom problemu razočarali bliske osobe i doveli u pitanje svoju sportsku karijeru”, rekla je Katkić Stanić.

Bivša gimnastičarka svjedočila o proživljenom seksualnom nasilju počinjenom od strane trenera

“Šutnja nije opcija”, riječi su kojima je nekadašnja španjolska gimnastičarka Gloria Viseras, bivša olimpijka i žrtva seksualnog nasilja u sportu, započela svoje svjedočenje. Drhtavim glasom pričala je o događajima koji su se zbili prije 40 godina potvrđujući činjenicu da proživljeno seksualno nasilje u dječjoj dobi ostavlja trag na čovjeku za cijeli život.

Svjedočeći o traumatičnom iskustvu seksualnog zlostavljanja koje je počelo u njenoj 11-oj godini od strane dugogodišnjeg trenera, rekla je: “Bio je nacionalni heroj kojega su svi voljeli, divili mu se, a ja sam osjećala strah, bol, zbunjenost, usamljenost i osjećaj krivnje. To je nešto što nijedno dijete ne bi smio doživjeti. Šutjela sam jer sam mislila ako progovorim da više neću biti prvakinja nego samo “prljava djevojka”.

Svoje traumatično svjedočanstvo, zaključila je riječima: “Sport je predivno okruženje za djecu, ali ono treba prvo biti sigurno”.

Djevojčice se više povjeravaju, dječaci više šute o proživljenom seksualnom nasilju

Dr. sc. Zrinka Greblo Jurakić s Odsjeka za psihologiju na Hrvatskim studijima ukazala je na rezultate preliminarnog istraživanja koji pokazuju da je iskustvo nelagodnog fizičkog kontakta imalo više djevojaka nego dječaka, jednako tako i neprimjerenih zahtjeva od strane trenera (poljubac, seksualnu uslugu i sl.)

Istraživanje ukazuje kako su češće žrtve djevojčice te da se one češće i povjeravaju, dok dječaci više o tome šute što bi moglo biti uvjetovano očekivanim društvenim ponašanjem, odnosno stereotipima. Najveći rizik zlostavljanja je na višim natjecateljskim razinama.

Napomenula je da mladi koji se bave nekim sportom imaju više pozitivnih osobina, samopouzdanja, zdravije životne navike, međutim, djeca koja proživljavaju neki oblik nasilja razvijaju potpuno suprotno ponašanje – javlja se depresija, anksioznost, poremećaj prehrane i sl.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, iznijela je podatak da se prema istraživanju UN-a iz 2002. godine 150 milijuna djevojčica i 73 milijuna dječaka širom svijeta susrelo sa seksualnim nasiljem. Ovo ukazuje kako su djevojčice dvostruko više pogođene.

Drugo istraživanje provedeno na 9 država pokazalo je da je nasilje u sportu među djecom kreće u rasponu od 14 posto pa do visokih 73 posto. Pravobraniteljica je posebno ukazala na štetno seksističko prikazivanje sportašica u medijima, te na podzastupljenost prikaza njihova sportskog uspjeha.

Osnažiti međuresornu suradnju i posvetiti više pažnje licenciranju trenera

Zamjenik državnog tajnika dr. sc. Krešimir Šamija najavio je donošenje Priručnika za prevenciju i djelovanje u situacijama mogućeg seksualnog nasilja nad djecom i mladima u športu koji bi trebao pridonijeti osvještavanju problema i pružanju informacija osobama u sportskim udrugama, klubovima, trenerima, roditeljima i ostalima. “Jedan od ciljeva kampanje Start to talk” je ojačati međuresornu suradnju kako bi se zaštitilo djecu od seksualnog nasilja u sportu”, rekao je Šamija.

Vedrana Šimundža-Nikolić, pomoćnica ministra pravosuđa istaknula je najnovije izmjene Kaznenog zakona kojima su postrožene kazne za djela na štetu djece. Podsjetila je i na registar osoba kojima je zabranjen rad s djecom (donesen 2013.) te naglasila da tijela mogu zatražiti podatak je li netko kažnjavan.

Savjetnica Pravobraniteljice za djecu, Gordana Filipović, podsjetila je da je u registru oko 1500 osoba koje ne bi smjele biti u kontaktu s djecom, no da procedura dobivanja trenerske licence ne uvjetuje i provjeru nalaze li se u registru. Iznijela je podatak kako je u 2018. godini tražena ukupno 331 provjera osoba, te da je među njima 41 provjera bila temeljem Zakona o sportu s napomenom da je većina njih bila vezana uz imenovanja članova uprava, tijela sportskih klubova i sl.

Filipović je podsjetila da u Hrvatskoj djeluje jako puno sportskih udruga, klubova, neformalnih pružatelja sportskih usluga, voditelja igraonica, ljetnih i zimskih škola, kampova… o čemu bi se svakako trebalo povesti računa u kontekstu seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja djece.