Pripremila: Antonija Dujmović
Globalna pandemija koronavirusa već sada ima utjecaj na ljudska prava bez presedana, ističe Kuća ljudskih prava uz objavu ovogodišnjeg izvještaja o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj. Navode kako u ovim okolnostima možemo očekivati stagnaciju u područjima ljudskih prava u kojima su zabilježili napredak 2019., te pogoršanje tamo gdje ga nije bilo prošle godine.
Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2019. je izvještaj nastao temeljem sustavnog cjelogodišnjeg praćenja te doprinosima više od 40 organizacija civilnog društva i znanstvenika.
U dijelu koji se odnosi na prava žena stoji kako prema indeksu rodne ravnopravnosti Europskog instituta za ravnopravnost spolova Hrvatska zauzima 22. mjesto među članicama EU te da je s 55.6 bodova ispod EU prosjeka koji iznosi 67.4 boda.
Najlošiji rezultat zabilježen je u području indikatora društvene moći gdje Hrvatska bilježi samo 34.8 od mogućih 100 bodova. Poražavajući su podaci o sudjelovanju žena u političkom životu: samo je 21.8 posto ministrica u Vladi, 18.9 posto saborskih zastupnica, te samo 26.5 posto zastupnica županijskih skupština. Još je gora situacija u segmentu gospodarskog života gdje Hrvatska bilježi najnižih 19.8 bodova. Samo 20.5 posto žena sudjeluje u upravljačkim strukturama najvećih kompanija u Hrvatskoj.
RODNO UVJETOVANO NASILJE I NASILJE U OBITELJI
Kada je riječ o rodno uvjetovanom nasilju i nasilju u obitelji u izvješću se ističe napredak koji se odnosi na veću društvenu osviještenost te izmjene Kaznenog i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Konkretno, brisanje kaznenog djela spolnog odnosa bez pristanka iz KZ-a (koje se sada kvalificira kao silovanje) i postrožavanje kazni za silovanje te kaznena i prekršajna djela nasilja u obitelji (KZ i ZZNO).
Ipak, izvješće konstatira da se u 2019. godini bilježi porast nasilnih kaznenih djela prema bliskim osobama dok naročito zabrinjava porast femicida. Također da, usprkos obvezama proizašlim iz Istanbulske konvencije, i dalje nema dovoljnog broja kriznih centara za žrtve seksualnog nasilja.
U 2019. godini, donesen je novi Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, kojim se nasilje u obitelji prvenstveno prepoznaje kao društveni problem, a tek onda privatni i obiteljski problem, navodi se u izvješću uz napomenu kako unatoč Istanbulskoj konvenciji intimni partnerski odnosi i dalje ostaju neprepoznati.
U izvješću se navodi kako neujednačenost postupanja nadležnih institucija u slučajevima rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji i u 2019. predstavlja temeljni problem sustavne borbe protiv nasilja. Konstatira se da je dalje prisutan problem nedovoljne senzibiliziranosti i osposobljenosti pravosudnih, policijskih i drugih stručnjaka u radu sa žrtvama nasilja.
U Hrvatskoj ni u 2019. godini nije uspostavljena nacionalna telefonska linija koja bi pružala informacije i podršku ženama žrtvama obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja. Iako je Vlada inicirala otvaranje 6 novih skloništa za žrtve nasilja u obitelji u onim županijama u kojima ne postoje skloništa, takva skloništa nisu otvorena tijekom 2019.
REPRODUKTIVNA PRAVA, TRUDNOĆA I MAJČINSTVO
Ni u 2019. Vlada nije učinila dovoljno za zaštitu ženskog reproduktivnog zdravlja, ističe se u izvješću. Nedostatak zdravstvenog odgoja u školama, izostanak akcijskog plana za reproduktivno zdravlje te zlouporaba priziva savjesti navode se kao značajne prepreke za očuvanje reproduktivnog zdravlja i postizanje rodne ravnopravnosti.
Od 27 bolnica u Hrvatskoj u kojima se može izvršiti prekid trudnoće, postoje bolnice u kojima svi ginekolozi odbijaju izvršiti prekid trudnoće na zahtjev kao što je primjer bolnice Sveti Duh u Zagrebu, bolnice u Vinkovcima, Našicama, Požegi i Virovitici, piše u izvješću Kuće ljudskih prava.
Nedostatak ginekologa i ginekoloških timova i u 2019. predstavlja problem. Više od 50 ginekoloških timova nedostaje na čitavom području Hrvatske, a najviše zabrinjava situacija u Zadarskoj županiji. I dalje je prisutan problem maksimalnog broja pacijentica koje pojedini ginekolog može primiti, a koji doseže i do 9000 (preporuka ginekologa je do 4200 pacijentica).
ŽENE NA TRŽIŠTU RADA
U segmentu koji se odnosi na tržište rada u izvješću se navodi da je i u 2019. zaposlenih žena u postotku manje nego muškaraca (zaposlenih žena je 45,8 posto, a muškaraca 54,2 posto).
Razlika u mirovinama između žena i muškaraca u Hrvatskoj iznosi 21,6 posto. Prema podacima HZMO-a žene su po prvi puta u 2019. dobile prosječne mirovine veće od muškaraca. Razlog je priznavanje staža za svako rođeno ili posvojeno dijete. Time je na institucionalnoj razini priznat neplaćeni i često nevidljiv rad koji žene tradicionalno obavljaju u privatnoj sferi.
Jedini nacionalni program za uključivanje žena starijih od 54 godine na tržište rada je i dalje program ‛Zaželi’ koji osposobljava nezaposlene žene za zanimanje gerontodomaćice uz minimalnu naknadu, međutim izostaju mjere kojima bi se osigurala održivost ovog oblika rada, piše u izvješću.
Detaljnije informacije o stanju prava žena u 2019. potražite OVDJE.
