Prevela i prilagodila: Antonija Dujmović

Sport je jedna od najmoćnijih platformi za promicanje ravnopravnosti spolova i osnaživanje žena i djevojaka, a način medijskog praćenja sporta snažno utječe na oblikovanje normi i stereotipa kod žena i muškaraca, odnosno djevojčica i dječaka – smatraju u Međunarodnom olimpijskom odboru.

Tijekom dva tjedna održavanja Olimpijskih igara mediji prate ženski sport u kontinuitetu kakav je inače rijetkost, no često izostane kvaliteta prikaza. Imajući ovo u vidu, Međunarodni olimpijski odbor potiče ispravan način prikazivanja, opisivanja, predstavljanja, snimanja i fotografiranja žena i djevojka, odnosno sportaša općenito. Kako bi se u tom smjeru pomoglo medijskim djelatnicima MOO je izradio Smjernice za rodno uravnotežen prikaz.

Sadržaj i uređivanje

Sadržaj se treba temeljiti na zaslugama. Razumljivo da nije moguće uvijek ostvariti jednaku spolnu zastupljenost (ne može se prikazati nešto što se nije dogodilo) međutim, nužno je biti rodno osjetljiv u načinu kako se predstavlja određeni sadržaj.
Pri kreiranju sadržaja, treba paziti na način prikazivanja sportaša i sportašica u tonu, stilu, jeziku i slikama.

Medijska pokrivenost i vrijeme emitiranja

Ženska i muška sportska događanja jednako su važna i tako bi se trebalo pristupiti i u prikazu.
Muškim i ženskim sportskim događajima treba posvetiti koliko je god to moguće jednaku pokrivenost i vrijeme emitiranja (natjecanja, intervjui, komentari…).
U člancima i publikacijama tiskanih i digitalnih medija, koliko je god to moguće, muškarcima i ženama treba dati jednak prostor. Treba izbjegavati usredotočenost na samo jedan spol.
Važno je voditi računa o uravnoteženom prikazu ženskih sportova koji demonstriraju snagu, izdržljivost, brzinu (npr. boks, džudo, ragbi) i sportova u kojima do izražaja dolazi gracioznost, fluidnost ili elegancija (npr. ronjenje, ritmička gimnastika ili jahanje konja).

Jednakost se treba ogledati i u slikovnom prikazu

Poduzeti svjesne napore kako bi se izbjegle značajne razlike u zastupljenosti prikaza jednog spola u odnosu na drugi.
Na web stranicama i društvenim mrežama treba osigurati ravnotežu spolova u broju objavljenih članaka i profila sportaša i sportašica.
S posebnom pažnjom i poštovanjem treba pristupiti slikovnom prikazu. Treba izbjegavati objektiviziran i seksualiziran slikovni prikaz sportašica, sportaša, njihovog sportskog tima, navijača i gledatelja. Na primjer:
– ako sportaš ili sportašica ima neku nezgodu ili smetnju zbog odjeće (rascijepljena odjeća, nenamjerno više otkriven neki dio tijela…) te slike ne koristiti;
– ako se neki incident dogodi tijekom emitiranja uživo, brzo pomaknuti fokus na način da se ne našteti sportskoj aktivnosti;
– izbjegavati prikaze video snimki od glave do pete kojima je naglasak na estetici, a ne na sportu;
– ne usredotočivati se na prikaz prepona i međunožja (uobičajeno u gimnastici, odbojci na pijesku i umjetničkom klizanju);
– ponekad se redatelji i snimatelji previše fokusiraju na istim sportašima unutar natjecateljskog tima, to je u redu samo ako se temelji na sportskoj igri, a ne na izgledu sportaša ili sportašice;
– prikaz kose, noktiju, šminke ili odjeće u redu je samo ako je dio sportske izvedbe.

Jezik i terminologija

Posebnu pozornost treba posvetiti upotrebi jezika i terminologije u komentarima, naslovima i člancima u tiskanom ili digitalnom obliku.
Koristiti jezik slobodan od predrasuda i izbjegavati rodne stereotipe, izraze ili riječi koje uspoređuju žene s muškarcima i/ili podrazumijevaju superiornost jednog spola nad drugim. Npr. umjesto „plivala je kao muško (zvijer) kako bi pobijedila u toj utrci“ može se reći „plivala je odlučno da pobijedi u toj utrci“.
Ako je spol po kojem se osoba identificira poznat, onda je u redu koristiti zamjenice poput on/ona ili njegov/njen.
Ako spol nije poznat ili osoba pripada mješovitoj rodnoj skupini, tada bi trebalo koristiti rodno neutralne opise poput njihov, njima i sl.

U nastavku je popis nekih općih načela koja bi trebalo slijediti:

➔ U obraćanju ljudima

Kada se govori o osobama uvijek koristiti izraze žensko/muško, žena/muškarac, a ne dečko/cura, mladić/ djevojka, osim ako se to odnosi na djecu.
Izraz dama može se koristiti kada je povezan s izrazom gospodin, npr. u govoru: dame i gospodo.
Oslovljavanje s „dama“ je neprikladno kada se koristi u korelaciji s izrazom muškarac. Tada se treba koristiti riječ žena.

➔ Zamjenice

Ako spol osobe nije poznat treba izbjegavati zamjenice poput ona/on, njen/njegov i koristiti neutralne zamjenice u množini (njihov, njih i sl.). Npr. umjesto „svaki sportaš na sebi treba imati njegovu akreditaciju cijelo vrijeme“ treba reći „sportaši na sebi trebaju imati njihove akreditacije cijelo vrijeme“.

➔ Imenice

Uvijek kada je to moguće, koristiti rodno neutralne izraze, ili koristiti oba izraza npr: sportaš/sportašica.
Smjernice su pisane u duhu engleskog jezika pa se u njima tako predlažu sljedeći zamjenski izrazi:

Sportsman ➔Sportsperson
Sportsmanship ➔Sporting spirit
Spokesman ➔Spokesperson
Cameraman ➔Camera operator
Cameramen ➔Camera crew
Anchorman ➔Anchor, News anchor
Chairman ➔Chair, chairperson
Manmade ➔Artificial, synthetic

➔ Pridjevi

Izbjegavati ocjenjivanje izgleda pojedinca. Pri opisu izvedbe sportaša, koristiti pridjeve koji se odnose na žene i muškarce npr. lijepi, snažni, graciozni, atletski umjesto seksi, ženstvena, muževan, poput muškarca, itd.

Intervjuiranje i komentiranje

Prilikom vođenja intervjua ili komentiranja treba izbjegavati rodno pristrana pitanja i izjave.
Kada se intervjuira sportašicu na igralištu, sportskom terenu ne treba joj postavljati pitanja o njenom suprugu, partneru, djeci i sl. osim ako ona sama to ne ističe (muškim sportašima nitko ne postavlja pitanje jesu li njihove djevojke, žene, partnerice ponosne na njih).
Izbjegavati prikazivanje sportašica u odnosu na njihove poznate supruge, partnere…
Prilikom uzimanja izjava ne pripisivati uspjeh sportašice njenom treneru ili drugoj osobi npr. riječima „čovjek koji sve ovo učinio mogućim“ (uspjeh muškog sportaša rijetko se pripisuje treneru).
Može se istaknuti da je riječ o timskom naporu.

Rodno specifična pitanja i iskustva

Ako se sportašica nakon trudnoće vratila na trening / natjecanje ne treba se usredotočiti na to, osim ako ona sama želi dati takve informacije. Naglasak treba biti na njenim uspjesima, rezultatima i sportu, a ne na majčinstvu.

Glasnogovorništvo

Žene mogu govoriti same za sebe. Istraživanja ukazuju na tendenciju da treneri ili druge osobe govore u ime sportašica dok se sportaše najčešće izravno intervjuira. Sportašicama treba postavljati pitanja izravno osim u slučaju kada one žele da netko drugi govori u njihovo ime.

Izvor: Portrayal Guidelines for Gender Balanced Representation, International Olympic Committee