Nacionalni je dan borbe protiv nasilja nad ženama. Obilježava se u spomen na težak zločin koji se dogodio 1999. kada je na ročištu tijekom brakorazvodne parnice na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu muškarac ubio svoju suprugu, sutkinju i odvjetnicu, a teško ranio zapisničarku.
Tim je povodom u zagrebačkom hotelu Westinu održana konferencija “Integrirani pristup zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji”, u organizaciji Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Svi su sudionici došli s porukom da se nasilje neće tolerirati ni u jednom obliku. Hrvatska ulaže maksimalne napore u njegovu suzbijanju i sankcioniranju počinitelja, piše HRT.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović kazao je da ova konferencija podiže temu nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
– Želimo dodatno društveno podignuti ovu temu, koja je ključna za razvoj našeg društva, kazao je i naglasio da je cilj učiniti sve da se nasilje nad ženama osudi i penalizira.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je da je riječ o suradnji raznih ministarstava koje daje rezultate.
– Unazad nekoliko godina kroz izmjene zakona postignuti su određeni iskoraci u smislu zakonodavnog i institucionalnog okvira.
Najavio je osnivanje obiteljskih odjela, kako bi se omogućila kvalitetnija zaštita žrtava te edukaciju sudaca. Za postupke je rekao da mogu biti brži, a kazne adekvatnije.
Istaknuo je službu podrške svjedocima kaznenih djela, a od 2008. pružena je podrška za 41.000 žrtava. Ona omogućuje pravnu i psihološku pomoć. Zahvalio je organizacijama civilnog društva na suradnji.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić kazala je da je od 2000. godine RH učinila puno, ali da i dalje postoji prostor za napredak.
– Institucija pravobraniteljice svakodnevno zaprima pritužbe građana, a posebice građanki vezano za nasilje u obitelji i među ženama.
Kao tri ključna parametra za učinkovitost sustava koje se bavi suzbijanjem rodnuvjetovanog nasilja navela je preventivne mehanizme, ustrajan, sustavan rad na psihosocijalnom tretmanu počinitelja nasilja kako bi se smanjio recidivizam te sustavna edukacija svih dionika – policije, Državnog odvjetništva i pravosuđa, mladih.
– Nasilje nad ženama je najekstremniji oblik kršenja ljudskih prava i diskriminacija žena, onemogućava ostvarivanje stvarne ravnopravnosti spolova, rekla je Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe.
Na konferenciji je, u sklopu kampanje protiv nasilja nad ženama #empatijasada, prikazan videospot kojem je glavnu ulogu imao sin sutkinje Ljiljane Hvalec koja je ubijena 22. rujna 1999.
Povjerenica Europske komisije Helena Dalli zahvalila je Hrvatskoj na podizanju svijesti o rodno uvjetovanom nasilju vrlo visoko u političkoj agendi, za ustrajno podizanje svijesti protiv nasilja nad ženama i za ulaganje u politike rodne ravnopravnosti.
Premijer Andrej Plenković sastao se s Dalli uoči Konferencije o integriranom pristupu zaštiti od nasilja nad ženama i u obitelji.
Ove se godine Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava u znaku izmjena Kaznenoga zakona koje bi trebale omogućiti učinkovitije kažnjavanje zlostavljača. U sedam ovogodišnjih mjeseci, prema riječima pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, posebno zabrinjava porast broja silovanja.
Konferencija čini iskorak prema podizanju svijesti i informiranosti javnosti o ovoj iznimno važnoj problematici te će se sudjelovanjem predstavnika institucija i stručnjaka dati dodatan doprinos i značenje borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
– Ne zatvaramo uši i oči pred kritikama, uložit ćemo financijske resurse u dodatno osnaživanje stručnjaka, njihovo stručno usavršavanje te uvođenje centralnog nadzora kao kontrole rada i kvalitete centara za socijalnu skrb, rekao je Aladrović.
Premijer Plenković u uvodnom je govoru podsjetio na tragični događaj od prije 22 godine, kada su na zagrebačkom Općinskom sudu ubijene sutkinja Ljiljana Hvalec, odvjetnica Hajra Prohić i Gordana Oraškić, dok je teško ranjena zapisničarka Stanka Cvetković, a koji ostaje, rekao je jednako strašan i jednako zastrašujući. Kazao je da i dalje prečesto svjedočimo nasilju nad ženama.
– Osim osuda, ova tema je samo povremeno i prigodno bila u fokusu i zato treba reći da taj problem nije bio na primjeren način tretiran od hrvatske politike. Bitan aspekt koji je ovu temu napokon stavio u fokus je angažman svih predstavnika nevladinih organizacija. Rad koji ulažete na osvješćivanje nasilja prepoznali smo kao Vlada i vaš doprinos u kreiranju mjera za suzbijanje nasilja smatramo ključnim da te mjere budu korisne i učinkovite za žrtve, poručio je.
Drugi događaj koji je potaknuo da se o nasilju govori više nego ikada prije bilo je pristupanje Vlade i Sabora ratifikaciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatu i kao Istanbulska konvencija.
– Sve populističke, iracionalne, ponekad nevjerojatne konstrukcije protiv te ratifikacije opovrgnulo je vrijeme. Nasilje nad ženama i u obitelji je neprihvatljivo. Svaki međunarodni sporazum kojim se potvrđuje nepovredivost prava žena pozitivna je promjena i civilizacijski napredak na području ljudskih prava, kazao je Plenković, među ostalim, u uvodnom govoru.
Naveo je da je izmijenjen Zakon o kaznenom postupku te je donesen protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, a početkom 2022. bit će osnovani obiteljski odjeli na općinskim sudovima u sjedištima županijskih sudova.
Sva kaznena djela protiv spolne slobode progone se po službenoj dužnosti, osigurani su prostori za skloništa, telefonske linije za pomoć radi 24 sata dnevno sedam dana u tjednu, a u funkciji je od studenog 2020., proširen je krug bliskih osoba, provodi se javna kampanja i edukacija stručnih osoba, pružanje pravne pomoći.
– Dižemo razinu javne svijesti o nasilju, a najbolji pokazatelj segmenata u kojem naš sustav nije dobar su problemi u praksi i na terenu, rekao je i ustvrdio da postoji znatan prostor za dizanje standarda.
Naglašava da je u vrijeme pandemije zabilježen rast kaznenih djela nasilja u obitelji, a broj prekršajno prijavljenih osoba pada.
– Žrtve nasilja su uglavnom žene, a posebno zabrinjava rast broja femicida, u posljednje dvije godine porast je od više od 50 % u oba ključna parametra – u broju ubijenih žena i u broju ubijenih od strane sadašnjih ili bivših intimnih partnera, dodao je i naglasio da te trendove možemo promijeniti integriranim pristupom koji uključuje suradnju svih državnih i pravosudnih tijela, ali i civilnog društva i medija, učinkovitom prevencijom i kontinuiranim, kvalitetnim obrazovanjem svih dionika u sustavu.
Pohvalio je aktivnosti Ministarstva unutarnjih poslova koje provodi edukaciju službenika policije u pogledu suzbijanja nasilja nad ženama.
– Trebaju se izricati strože sankcije za počinitelje, a postupci moraju biti brži, kazao je.
Pozdravio je donošenje strategije za ravnopravnost spolova 2020. – 2025.
– Sloboda od nasilja je pravo. Ako želimo adresirati izvor nasilja, moramo biti svjesni svih područja i vrsta diskriminacije i stereotipa koji postoje u našem društvu. Uklanjanje diskriminacije, neravnopravnosti između žena i muškaraca kao i štetnih predrasuda preduvjet je za suzbijanje nasilja, i to nije i ne može biti ideološko pitanje. Obitelj razara nasilje iza zatvorenih vrata, dok se dio društva pretvara da ga ne vidi i ne čuje. Politička volja za suzbijanje i borbu protiv nasilja nad ženama postoji, poručio je.
Na konferenciji su sudjelovali i potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, povjerenica EK za ravnopravnost spolova Helena Dalli, potpredsjednica Europskog suda za ljudska prava Ksenija Turković, predsjednica GREVIO-a Iris Luarasi, Dubravka Šimonović, posebna izvjestiteljica UN-a za nasilje nad ženama u razdoblju od 2015. do 2021. godine.
Izvor: HRT