Pučka pravobraniteljica Lora Vidović održala je 27. svibnja 2020. redoviti, ali prvi virtualni sastanak Savjeta za ljudska prava. Među temama je dominirao utjecaj epidemije koronavirusa na demokratske procese, ljudska prava i jednakost u Hrvatskoj, što je obilježilo i rad članova Savjeta u proteklom razdoblju.
Tako je Milan Mitrović, iz Vijeća romske nacionalne manjine iz Slavonskog Broda, govorio o nedostupnosti pripremne nastave hrvatskog jezika za djecu romske nacionalne manjine i nemogućnosti roditelja da im osiguraju podršku u usvajanju gradiva, zbog čega u idućoj školskoj godini neće biti u jednakoj poziciji s većinom druge djece. Predstavio je i niz aktivnosti koje provode kako bi prikupili informacije o razmjeru ovog problema i umanjili njegove posljedice, a u pripremi su i prijedlozi Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Antonija Petričušić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u više je navrata u javnosti upozoravala na problem organizacije škole na daljinu, govoreći o djeci kojoj hrvatski nije materinji jezik, među kojima su, uz romsku djecu, i ona pod međunarodnom zaštitom i tražitelji međunarodne zaštite te najmlađi pripadnici srpske nacionalne manjine. Također je istaknula i kako nije osigurana podrška djeci s teškoćama u razvoju u okviru škole na daljinu, a zbog svega navedenog najavila je i obraćanje UN-ovom Odboru za prava djeteta.
I Isusovačka služba za izbjeglice, koju u Savjetu predstavlja Tvrtko Barun, prilagodila je okolnostima epidemije podršku djeci u obrazovanju, a pružaju im je online i kroz mrežu volontera, kao i nabavkom tableta za praćenje nastave. Značajna podrška je i telefonska linija koja je na arapskom i farsi jeziku dostupna 24 sata na dan svih sedam dana u tjednu, za primanje poziva i proaktivno komuniciranje s obiteljima o mjerama sprečavanja širenja epidemije i uputama Stožera civilne zaštite.
Savjet za ljudska prava savjetodavno je tijelo koje pravobraniteljici predlaže strateške smjernice u području promicanja ljudskih prava i sloboda te unaprjeđuje suradnju institucije s civilnim društvom, akademskom zajednicom i medijima. Članovi se s pravobraniteljicom sastaju dva puta godišnje, a ovom prilikom to je učinjeno virtualno zbog mjera prevencije širenja koronavirusa, ali i nemogućnosti korištenja prostora Ureda pučke pravobraniteljice koji je, nakon teškog oštećenja u potresu, nesiguran za korištenje, dok se useljenje u privremene prostore očekuje u skorije vrijeme.
Sanja Barić s Pravnog fakultetu Sveučilišta u Rijeci komentirala je ustavnopravne teme koje su dominirale tijekom epidemije, posebice odluke kojima su se ograničila ljudska prava. Osvrnula se i na prijedlog izmjena Zakona o elektroničkim komunikacijama koje na kraju nisu usvojene, na što je utjecao i niz argumenata ustavnopravnih stručnjaka, civilnog društva i medija.
Barbara Vid s Hrvatske radiotelevizije istaknula je pozitivnu ulogu medija tijekom epidemije i važnost prisutnosti civilnog društva u medijskom prostoru, dok je Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava predstavio izazove s kojima se organizacije trenutačno suočavaju, ali i istaknuo kako se ovakva izvanredna situacija može iskoristiti i za proširenje građanskih prava.
Pravobraniteljica Vidović govorila je o prilagođenoj organizaciji rada institucije, kako zbog mjera prevencije zaraze koronavirusom, tako i zbog gubitka prostora institucije u potresu, a dala je i kratki pregled svih aktivnosti vezanih uz zaštitu i promociju ljudskih prava tijekom epidemije, uključujući i međunarodnu suradnju. Na sastanku su sudjelovale i zamjenica pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter, savjetnica Tatjana Vlašić i glasnogovornica Ana Tretinjak.
Izvor: Pučka pravobraniteljica