SAVEZ ZA RODNU RAVNOPRAVNOST Proširen je savez kompanija koje u svojem poslovanju njeguju načela ravnopravnosti

2020-03-06T08:58:44+01:005. ožujka 2020.|Gospodarstvo|

Piše: Antonija Dujmović

Savez za rodnu ravnopravnost, kao mreža tvrtki koje društveno odgovornim poslovanjem promiču rodnu ravnopravnost, proširen je pristupanjem sedam novih kompanija. U povodu obilježavanja Međunarodnog dana žena i pristupanja novih članica, u Kući Europe u Zagrebu održan je forum koji je okupio predstavnike/ce institucija, civilnog društva i kompanija.

Savez je osnovan prošle godine na inicijativu tvrtke IKEA u suradnji s Hrvatskim poslovnim savjetom za održivi razvoj (HR PSOR) s ciljem provođenja Povelje o raznolikosti, a prva ovogodišnja zajednička aktivnost potpisnica Povelje i članica Saveza, “Mjesec raznolikosti”, najavljena je za svibanj.

“Ravnopravnost spolova ne smije biti tema samo jednog dana već kontinuiteta”, istaknula je Marijana Matešić, ravnateljica HR PSOR-a, na početku Foruma Saveza za rodnu ravnopravnost.

Savez za rodnu ravnopravnost je mreža kompanija koje se zalažu za povećanje broja žena na rukovodećim pozicijama, jednake plaće za jednak rad žena i muškaraca te jednake mogućnosti napredovanja i zapošljavanja.

Na panelu su sudjelovali predstavnici/e Saveza Lada Tedeschi Fiorio, članica Uprave Atlantic Grupe, Damir Nevjestić, direktor AstraZeneca i Nikolaos Migkianis, menadžer tržišta za IKEA Hrvatsku.

Predstavnik IKEA-e, Nikolaos Migkianis podsjetio je na kampanju koju ova tvrtka provodi reklamirajući svoje proizvode na način razbijanja rodnih stereotipa. “Ujedno nastojimo osvijestiti svoje zaposlenike/ce o važnosti većeg sudjelovanja muškaraca u kućanskim poslovima”, kazao je Migkianis te ističući i poslovnu dobit rodno osviještenog pristupa dodao: “Što je dobro za ljude, dobro je i za business.”

Foto: FSZRR, Nikolaos Migkianis i Lada Tedeschi Fiorio

Lada Tedeschi Fiorio iz Atlantic Grupe spomenula je da udio žena u toj kompaniji među ukupno zaposlenima iznosi 51 posto, a na rukovodećim pozicijama 52 posto, napominjući kako je ipak primjetna razlika kako se ide prema vrhu. “Različitost je uvjet za uspjeh, a poticanje različitosti donosi rezultate”, kazala je. Posebno je istaknula važnost poslovnog umrežavanja, networkinga. “Žene na rukovodećim pozicijama imaju potrebu da ih se osnaži i s tim ciljem u kompaniji ulažemo u coaching”.

S njome se složila i ravnateljica HR PSOR-a Marijana Matešić konstatirajući kako žene koje s posla trče kući (uglavnom zbog obiteljskih obveza) imaju smanjenu mogućnost dobivanja pravih informacija u pravo vrijeme do kojih se najčešće dolazi zahvaljujući druženju u poslovnoj zajednici.

Direktor tvrtke AstraZeneca, Damir Nevjestić, ukazao je na jednu domaću specifičnost. “Farmaceutska industrija u Hrvatskoj zapošljava uglavnom žene što nije slučaj na svjetskoj razini. Naša tvrtka globalno među zaposlenima ima 50 posto žena, a na menadžerskim pozicijama 44 posto, dok su u Hrvatskoj 73 posto naših zaposlenih žene, a na menadžerskim pozicijama je njih 78 posto”, rekao je Nevjestić.

Savez, uz IKEA Hrvatska, trenutačno čine Atlantic Grupa, Coca-Cola HBC Hrvatska, AstraZeneca i Tele2, a od danas broji i sedam novih članica.

Foto: Predstavnici/e novih članica FSZRR, Željka Tičić (IBM Hrvatska), Zorka Strpić (Ilirija Biograd), Anamarija Dujmović (Bisnode), Zdenko Mataka (Erste banka), Daria Mateljak (Hauska & Partner), Ana Hanžeković (Hanza Media), Goran Car (Combis).

Švedska veleposlanica u Hrvatskoj, Diana Madunic, naglasila je da neravnopravnost spolova ujedno znači diskriminaciju 50 posto stanovništva. Istaknula je zakone koje je Švedska donijela još 1970-ih kako bi potaknula jače sudjelovanje žena na tržištu rada. Pohvalila je i napredak na području ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj spomenuvši i činjenicu da smo imali žene na istaknutim državnim funkcijama, ali se i pita: “Gdje su svi ti muškarci u Hrvatskoj koji se bore za ravnopravnost spolova?”

Foto: Forum Saveza za rodnu ravnopravnost

Ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova RH, Helena Štimac Radin, podsjetila je na podzastupljenost žena u procesima političkog i ekonomskog odlučivanja, napomenuvši da prijedlog Direktive o kvotama, o čemu se već godinama raspravlja među članicama EU, ne prolazi tako jednostavno što ukazuje da se cilj o 40 posto zastupljenosti žena u upravama tvrtki neće tako lako dosegnuti.

“Bez jačanja ekonomske ravnopravnosti i većeg sudjelovanja žena na tržištu rada nema niti pune ravnopravnosti žena u društvu”, kazala je Štimac Radin pozdravljajući inicijativu Saveza kao jako dobar primjer.

Sabina Glasovac kao predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova osvrnula se na dvadesetpostotni udio žena u Saboru kazavši: “Zastupljenost žena u Saboru je nešto bolja u zadnje vrijeme, no najviše zahvaljujući odlasku muškaraca na neku drugu poziciju. Žene vrlo često ulaze kao zamjena dominantno muških mandata.”

Glasovac je podsjetila i na motivacijske razlike među spolovima oko ulaska u poduzetništvo, pozivajući se na istraživanje koje je pokazalo da se žene upuštaju u poduzetništvo iz nužnosti, a muškarci zato što prepoznaju priliku.”Žene su sklonije propitivanju hoće li si moći priuštiti takav “luksuz” s obzirom na opterećenost obiteljskim obvezama”, kazala je dodajući da institucije trebaju djelovati u tom smjeru.

Foto: Sabina Glasovac, zastupnica u Saboru RH

Melita Mulić, savjetnica za ljudska prava i civilno društvo u Uredu predsjednika RH, nadovezala se na razloge zbog kojih potencijal žena nije iskorišten: “Jačanje institucionalne skrbi, ponajviše dostupnost vrtića i domova za starije osobe, nužan je preduvjet kako bi žene mogle sudjelovati na tržištu rada.”

Video porukom okupljenima se obratio i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, Predrag Fred Matić, ujedno i zamjenski član u Odboru za ženska prava i jednakost spolova EP-a: „Europska unija mora, ne samo deklarativno težiti, već i aktivno raditi na tome da žene budu ravnopravne na pozicijama i funkcijama gdje se donose odluke“, rekao je Matić.

Diana Bekavac, kao predstavnica društvenog poduzeća Fierce Women (Strašne žene) opisala je nastanak i realizaciju ideje o društvenoj igri “Strašne žene” – edukativnim kartama s portretima snažnih žena. Istaknula je kako su važnu podršku u zastupljenosti proizvoda na tržištu dobili kroz program ekonomskog osnaživanja žena “Odvažna” koji su pokrenule tvrtke IKEA Hrvatska i Mastercard, u suradnji sa Zakladom Solidarna i Hrvatskim poslovnim savjetom za održivi razvoj.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.