Početkom veljače širom svijeta obilježava se Dan sigurnijeg interneta, s ciljem promicanja odgovornijeg, sigurnijeg, uvažavajućeg i kreativnog korištenja interneta i digitalnih tehnologija, posebno među djecom i mladim osobama.

Pod sloganom „Zajedno za bolji Internet“ ove godine taj se dan obilježio 11. veljače, s ciljem stvaranja online svijeta bez nasilja. Isto tako, ovaj dan idealna je prilika i da se glasnije progovori upravo o rastućem problemu pojave raznih oblika cyber-nasilja i načinima njihovog suzbijanja.

Uz neupitno pozitivne učinke za razvoj društva, digitalno doba i korištenje interneta u svakodnevnom životu otvorili su i značajan prostor za pojavu različitih rizika, poput ugrožavanja sigurnosti i kršenja ljudskih prava. To se odnosi na mrzilački govor i druge oblike cyber-nasilja poput narušavanja privatnosti, izloženosti neprimjerenom sadržaju i drugim štetnim pojavama koje su usmjerene i prema najranjivijim skupinama, poput djece i mladih.

Stoga je važno da od samih početaka korištenja interneta, djeca i mladi nauče kako se ispravno njime služiti, poštujući pritom sve korisnike, kao i sva njihova prava, što se posebno odnosi na probleme vezane uz pojavu mrzilačkog govora kao jednog od najčešćih oblika njegove zlouporabe koji, nažalost, postaje sveprisutan u online svijetu, bez obzira na platformu.

Istraživanje “Govor mržnje među mladima na internetu”

Naime, gotovo svaka druga mlada osoba u posljednjih je pet godina doživjela da im je netko osobno upućivao mrzilačke komentare ili izražavao netrpeljivost, a trećina njih s govorom mržnje na internetu susreće se skoro svakog dana – pokazalo je istraživanje koje je Ured pučke pravobraniteljice proveo među mladima od 18 do 30 godina.

Najčešći povod takvim komentarima su nacionalna ili etnička pripadnost, rod ili spol, religijsko opredjeljenje, boja kože, seksualna orijentacija, fizički izgled i financijski status, a posebno zabrinjava da više od polovice mladih ne zna kome se obratiti kada im netko uputi takav komentar, kao i da ga dvoje od troje nikome uopće ni ne prijavi.

Dvije trećine njih smatra kako je netrpeljivost prisutna i na instant messaging servisima poput Whatsappa, Snapchata, Facebook Messengera ili Vibera, a kako se ove aplikacije većinom koriste među poznanicima i prijateljima, postavlja se pitanje je li takav diskurs dio uobičajene komunikacije među mladima. Više pročitajte OVDJE.

Izvor: Pučki pravobranitelj