Piše: Nikolina Blažanović

Jezik je temeljna jedinica produktivnog dijaloga. Riječima koje koristimo svaki dan izražavamo svoje osjećaje, stajališta te opisujemo svijet oko sebe. Jezik nam daje okvir za razmišljanje, a time razlike u rodnim oznakama u jezicima mogu utjecati na stavove o rodnoj jednakosti, stereotipe i seksizam.

Benjamin Whorf je rekao da jezici koje ljudi govore u potpunosti oblikuju njihovo razmišljanje. Iako su mnogi njegovu hipotezu odbacili kao neodrživu, nova generacija učenjaka ju je rehabilitirala. Birner, profesorica lingvistike i kognitivne znanosti, rekla je da to nije ‘samo’ jezik, to je kultura. Usporedila je to s pitanjem kokoš-jaje. Nedostaju li nam riječi zato što o nečemu ne razmišljamo ili ne možemo razmišljati o stvarima za koje nemamo riječi?

Istraživanje Jane G. Stout i Nilanjane Dasgupte pokazalo je da rodno ekskluzivni jezik demotivira i ostracira žene. Pokazalo je da se žene manje identificiraju s poslom nakon čitanja i slušanja rodno ekskluzivnog jezika, naspram rodno inkluzivnog ili neutralnog jezika. Ozier i Jakiela su došli do rezultata da se ljudi koji pričaju rodno obilježene jezike češće slažu s tvrdnjama da su „muškarci bolji rukovoditelji poduzeća od žena“ i da „kad postoji manjak posla, muškarci bi trebali imati prednost zaposlenja nad ženama“.

Psihološka istraživanja pokazala su da se djevojčice i dječaci u školi manje igraju zajedno ako odgajateljica/lj koristi rodno ekskluzivan jezik. Takav jezik povezan je i s manjom potporom za rodne kvote i žensko političko predstavništvo, kraćim porodiljnim dopustom, većom razlikom u plaći između žena i muškaraca te manjom potporom za jednakost spolova.

Rad Perez i Tavits pokazao je kako govornice/ici rodno uključivih jezika žene gledaju manje stereotipno i više podržavaju napore za rodnu jednakost. Pogledaju li se brojke Globalnog izvješća o rodnoj nejednakosti iz 2017., može se vidjeti da države s rodno neutralnijim jezicima rangiraju više na ljestvici rodne jednakosti.

Kako je naš jezik godinama bio isključiv, sada nam fale riječi za određena zanimanja. Tako Ženska soba na svojim stranicama ima Rječnik ravnopravnosti u kojem možete pronaći i predložiti zanimanja u ženskom rodu, a nakon toga ih možete početi koristiti. Tu možete pronaći vatrogaskinju, vojnikinju, monterku, drvosječicu, likinju, đačicu, borkinju, ali će vam Word redovito gotovo sve te riječi podvući.

Neke/i razmišljaju da će žene baveći se tim područjima same stvoriti potrebu te u konačnici i uvesti nove riječi, ali druge/i smatraju da će se stvaranjem riječi žene prije potaknuti na bavljenje tim područjima i smanjiti dosadašnji seksizam jer je teško zauzeti mjesto čije postojanje ne percipirate. Zašto ne rodno inkluzivan jezik? On koristi svima, potiče ravnopravnost i uključivost te smanjuje stereotipiziranje.