Položaj žena u društvu oduvijek je bila aktualna tema, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Nedavno su objavljeni rezultati istraživanja čiji je cilj bio ispitati mišljenja žena o njihovom položaju u obitelji i na tržištu rada na području grada Splita. Istraživanje su provele studentice Tanja Gospodnetić, Iva Marinović, Lucija Šolaja, Anamarija Ujdur i Ana Vrgoč, na Odsjeku za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Splitu, u okviru kolegija Sociološka istraživačka radionica 1-6 čije su nositeljice: doc. dr. sc. Marija Lončar te izv. prof. dr. sc. Zorana Šuljug Vučica.
Uzorak su činile punoljetne, radno aktivne i udane građanke grada Splita koje imaju djecu. Istraživanje se provodilo u svibnju i lipnju 2020. godine primjenom online ankete. Upitnik se sastojao od tri seta pitanja: strukturalnih obilježja sudionica, raspodjele poslova u obitelji i briga o djeci te položaju žena na radnom mjestu. Link online upitnika je 13. svibnja objavljen u Facebook grupama: Anketalica – podijeli svoju anketu, Domine, Femisfera, Krug Split, Radnica.org, Splitski cvit, Split i oko Splita, VoxFeminae, Žene i mediji, Žene za žene i Ženska soba – centar za seksualna prava, dok je 17. lipnja 2020. link uklonjen iz svih navedenih grupa.
Posebnim istraživačkim ciljevima se nastojalo ispitati tko vodi brigu o djeci, tko obavlja kućanske poslove u obitelji, utječe li planiranje obitelji na zaposlenje/napredovanje žena, ispitati jesu li žene slabije plaćene od muškaraca, ispitati mišljenja žena o zastupljenosti u određenim zanimanjima u odnosu na muškarce te ispitati mogućnosti napredovanja/stručnog usavršavanja žena. U istraživanju su postavljene i istraživačke hipoteze kojima se ispitivala razlika u slaganju s određenim tvrdnjama s obzirom na zanimanja sudionica i njihovu dob.
Strukturalna obilježja sudionica
U istraživanju je sudjelovalo 267 sudionica s područja grada Splita, a najveći udio otpada na one u dobi od 30-49 godina (73,4%). U najvećim distribucijama sudionice su završile diplomski studij/visoku školu (31,5%), zatim četverogodišnju srednju školu (29,2%) i preddiplomski studij/višu školu (23,2%). Jedan od uvjeta za rješavanje ove ankete bila je zaposlenost, pa su tako žene u 77,9% slučajeva zaposlene za stalno. U odnosu na 40,8% sudionica koje ne rade, 58,4% ih se izjasnilo da rade u struci. Zanimanja sudionica su podijeljena u sedam kategorija među kojima su podjednako zastupljene znanstvenice, inženjerke i stručnjakinje te uslužna i trgovačka zanimanja, dok su zvanja sudionica podijeljena u osam kategorija od kojih su najzastupljenija područja društvenih znanosti. U 28,5% slučajeva sudionice imaju mjesečne prihode od 4001-5500 kn, dok im mjesečni prihodi kućanstava najčešće prelaze 13000 kn (25,8%) ili su u rasponu od 9001-11000 kn (25,5%).
Položaj žena u obitelji
Kod pregleda obavljanja kućanskih poslova u obitelji, sudionice odgovaraju da one najčešće: glačaju (81,3%), peru rublje (81,6%) te šiju (71,2%). Više od polovice sudionica posprema (66,7%), kuha (64,4%) i pere suđe (59,9%). Ono što supružnici najčešće rade su manji popravci (62,5%) i soboslikarski radovi (49,8%). Zajedničke aktivnosti koje žene rade zajedno sa supružnicima su u najvećoj mjeri: igranje s djecom (67%), vođenje djece na izvannastavne aktivnosti (54,7%), kupovina (55,1%), briga za bolesno dijete (53,6%), posjet doktoru (55,1%) i pomaganje oko učenja (46,8%). Pretpostavke ovog rada su bile da sudionice unutar svoje obitelji više obavljaju kućanske poslove te više vode brigu o djeci za razliku od svojih supružnika. Iz priloženih rezultata je vidljivo da žene u odnosu na svoje supružnike uistinu više obavljaju kućanske poslove, dok je briga za djecu aktivnost koju sudionice i njihovi supružnici obavljaju zajedno.
Položaj žena na radnom mjestu
Kada su u pitanju iskustva žena na radnom mjestu, većina sudionica smatra da im kao ženama nije uskraćena mogućnost napredovanja (79,0%) te više od polovice (60,3%) nema osjećaj da moraju uložiti više truda naspram muškog kolege kako bi napredovale. Također više od polovice (64,4%) sudionica se nije susrelo s oglasima za zapošljavanje u kojima je jedan od uvjeta za dobivanje zaposlenja bila spolna pripadnost. U 57,3% slučajeva, sudionice navode da muškarci ne prevladavaju na visokim pozicijama na njihovom radnom mjestu, dok 42,3% navodi suprotno. Kod malo više od polovice sudionica (59,6%), u tvrtkama u kojima rade ne postoji pravilnik o regulaciji protiv diskriminacije na radnom mjestu. Vezano za regulaciju diskriminacije žena na radnom mjestu željele smo ispitati postoji li razlika između postojanja iste u tvrtki i zanimanja sudionica, pa smo tako hipotezu testirali testom ANOVA. Utvrđena je značajna razlika između sudionica uslužnih i trgovačkih zanimanja te znanstvenica, inženjerki i stručnjakinja te administrativnih službenica. U tvrtkama sudionica čija zanimanja spadaju pod uslužna i trgovačka u odnosu na već spomenute kategorije, u većoj mjeri ne postoji pravilnik o regulaciji protiv diskriminacije na radnom mjestu (df=6, p<0,05).
Ispitivanje osobnih iskustava sudionica također je pokazalo da većina sudionica nije imala neugodna iskustvo otkazivanja ugovora o radu tijekom trudnoće (83,5%) te da nisu promijenile radno mjesto unutar tvrtke po zahtjevu poslodavca pri povratku s porodiljnog dopusta (81,6%). Više od polovice sudionica se nije susrelo s pitanjima osobne prirode poput bračnog statusa, planiranja trudnoće ili broja djece (59,9%). Prilikom razgovora za posao, 55,8% sudionica se nije tretiralo drugačije u odnosu na muške kandidate naspram njih 43,4%.
Uz osobna iskustva sudionica, ispitivale smo i njihove stavove o obiteljskom i poslovnom životu/području. Na tom tragu, većina sudionica smatra da su žene jednako sposobne kao i muškarci donositi važne odluke u poslovanju (86,1%), dok ih oko polovice smatra da muškarci i žene za isto radno mjesto primaju različite plaće (50,2%). Također, većina sudionica smatra da bi muškarac i žena trebali ravnomjerno raspodijeliti poslove u obitelji (75,7%), kao i da sredina strože reagira na neprihvatljivo ponašanje kad su u pitanju žene (72,3%). Kada su u pitanju stavovi o utjecaju obitelji na poslovni život žena, oko polovice sudionica ne smatra da su poslovi vezani za obitelj više "ženska obveza" (50,9%), dok ih manje od polovice smatra da obiteljske obveze utječu na mogućnost prekvalifikacije i doškolovanja (49,8%) te da radno mjesto ostavlja posljedice na obitelj (47,2%).
Među razlozima podjele zanimanja na muška i ženska, sudionice u najvećim distribucijama navode tradicionalnu podjelu na muška i ženska zanimanja (65,2%) te podjelu zbog različitih fizičkih sposobnosti (22,1%). Razlika u plaćama između muškaraca i žena prema mišljenju više od polovice sudionica je uvjetovana vrstom posla (56,9%), dok kao razlog spomenute razlike u plaćama, u najvećem broju navode veći udio muškaraca na visokim pozicijama (81,6%), više muškaraca u bolje plaćenim zanimanjima (75,3%) te samim time i veći udio žena u slabije plaćenim zanimanjima (74,9%). Ovdje nas je zanimalo postoji li povezanost životne dobi i slaganja s tvrdnjama za razlog razlike u plaćama između muškaraca i žena. Hipoteza, testirana pomoću ANOVA testa je djelomično potvrđena jer je pronađena statistički značajna razlika između životne dobi i slaganja s tvrdnjama da je razlog razlike u plaćama između muškaraca i žena više muškaraca na visokim pozicijama (df=2, p<0,05) te češće korištenje bolovanja kod žena (df=2, p<0,05). Sudionice mlađe životne dobi se za razliku od sudionica srednje i starije dobi manje slažu s navedenim tvrdnjama.
Zaključak
Istraživanje je pokazalo da žene i dalje, iako rade, u većoj mjeri obavljaju kućanske poslove, muškarci im se postupno pridružuju oko brige o djeci, ali još uvijek imaju veće šanse pri zapošljavanju i profesionalnom razvoju. Sudionice smatraju da bi muškarac i žena trebali ravnomjerno raspodijeliti poslove u obitelji. Kada su u pitanju stavovi o utjecaju obitelji na poslovni život žena, sudionice smatraju da obiteljske obveze utječu na mogućnost prekvalifikacije i doškolovanja te da radno mjesto ostavlja posljedice na obitelj. Glavni razlog podjele zanimanja na muška i ženska je u najvećoj mjeri tradicija. Žene smatraju da su jednako sposobne za donošenje odluka u poslovanju kao i muškarci te da za isto radno mjesto u odnosu na muškarce primaju različite plaće koje su uvjetovane: vrstom posla, većim udjelom muškaraca na visokim pozicijama i u bolje plaćenim zanimanjima. Osobna iskustva sudionica su podijeljena kada su u pitanju postavljanje pitanja poput bračnog statusa, planiranja trudnoće te broja djece i drugačijeg tretiranja u odnosu na muške kandidate kod razgovora za posao, pa tako malo više od polovice sudionica isto i negira. Također, poslodavci im ne otkazuju ugovore o radu tijekom trudnoće, ali i ne mijenjaju radna mjesta pri povratku s porodiljnog dopusta. Žene ne smatraju da im je uskraćena mogućnost napredovanja, ali ne možemo se pohvaliti da je previše žena na rukovodećim mjestima.
Izvor: Istraživanje o položaju žena u obitelji i na radnom mjestu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Odsjeka za sociologiju
Foto: Wikimedia Commons
