Tridesetak ženskih organizacija danas se u dva sata razmaka oglasilo putem dva različita prioćenja. Prvo se odnosi na zahtjeve Vladi RH za hitno poduzimanje mjera protiv nasilja nad ženama i femicida, a drugo na dopis upućen Programskom vijeću HRT-a, Agenciji za elektroničke medije i Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova vezano za nepozivanje žena u sinoćnju emisiju Otvoreno. Priopćenja prenosimo u cijelosti.
Zahtjev ženskih organizacija Vladi RH za hitno poduzimanje mjera protiv nasilja nad ženama i femicida
Hrvatska je jučer svjedočila dvostrukom femicidu. Ubijene su dvije žene, supruga, što predstavlja intimni femicid, i majka, što je ubojstvo bliske ženske osobe, matricid. Počinitelj je potom ubio sebe – upozorava u svome zajedničkom priopćenju 30-ako ženskih organizacija.
Isti dan, prema napisima u medijima dogodio se mogući pokušaj femicida i ranjavanje žene bombom od strane muškarca.
Prema analizi koju je na temelju dostupnih podataka izradila nezavisna stručnjakinja Dunja Bonacci Skenderović, u 2023. godini u Hrvatskoj je ubijeno 9 žena. Svi počinitelji su muškarci. 7 žena ubile su njima bliske osobe – od toga 5 žena ubijeno je od strane initimnog partnera.
O pokušajima femicida nema dostupnih podataka, što ne čudi jer je upitno samo prepoznavanje rodno uvjetovanog nasilja.
Također ovih dana je ravnatelj centra za socijalnu skrb prijavljen za obiteljsko nasilje. Kako očekivati da će žene prijavljivati nasilje institucijama kada svjedočimo ovakvim slučajevima? Još jednom se potvrđuje izostanak učinkovite politike suzbijanja nasilja nad ženama i u obitelji. Žrtvama nasilja šalje se poruka opravdanog nepovjerenja u sustav koji ne prepoznaje žrtvu.
Krajnje je vrijeme da se problem nasilja prema ženama shvati ozbiljno. Važno je kroz konkretne zakonske promjene poslati usmjerenu i jasnu poruku o postojanju političke volje da se zaštiti žrtva i kazni počinitelj!
Da bismo prestali nasilje činiti poželjnim, nužno je svaki oblik nasilja nad ženama staviti u kaznenu sferu, a sveobuhvatnom Nacionalnom strategijom uspostaviti odgovarajuće prevencijske mehanizme.
Podsjećamo na prijedlog zakonske definicije femicida kao rodno uvjetovanog ubojstva žena s navođenjem vrsta femicida (članak 111.a KZ-a) te s obrazloženjem pojma rodno uvjetovanog nasilja (čl. 87. KZ-a) koji potpisuju organizacije civilnog društva CESI, Domine, SOS Rijeka i Ženska mreža Hrvatske, mreža 30 organizacija civilnog društva, a podržavaju brojne druge organizacije i inicijative.
Pitamo se zašto još uvijek nisu donesene izmjene Kaznenog zakona koje je najavio premijer?
Tražimo hitno usvajanje izmjena Kaznenog zakona te implementaciju 17 preporuka Vijeća stranaka, potpisnica Konvencije Vijeća Europe temeljenih na Izvješću GREVIO odbora, donošenjem i provedbom strategija, planova i zakona za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja i femicida.
Reakcija ženskih organizacija na programsku politiku HRT-a i emisiju “Otvoreno”
Poštovane/-i,
obraćamo vam se kako bismo ukazale na sramotnu praksu javne televizije kojom se diskriminiraju žene.
Programska politika HRT-a, ne samo da ne uključuje promoviranje načela ravnopravnosti spolova, što predstavlja zakonsku obvezu, već kontinuirano izostavlja žene iz sudjelovanja u informativnim emisijama o važnim temama za društvo, vršeći diskriminaciju na temelju spola.
Naime, u emisiji Otvoreno: „Što je obilježilo 2023. godinu“, od 28.12.2023. nije sudjelovala niti jedna gošća. Takvim postupkom javnog servisa i slikom šestorice muškaraca u studiju, bez jedne jedine sugovornice, šalje se krajnje diskriminativna i neprihvatljiva poruka da nema žena koje bi mogle komentirati događaje u 2023. godini.
Naglašavamo da nije da je prvi puta da u emisiji Otvoreno nema niti jedne sudionice/sugovornice, posebice kada se radi o temama za koje netko u redakciji, posve proizvoljno, procijeni da nema stručnjakinja, što niti odgovara istini niti pomaže da se dokinu stereotipi po kojima žene nemaju [ne bi trebale] imati znanja o migracijama, obrani, umjetnoj inteligenciji i slično.
Diskriminacija na temelju spola (u daljnjem tekstu: diskriminacija) označava svaku razliku, isključenje ili ograničenje učinjeno na osnovi spola kojemu je posljedica ili svrha ugrožavanje ili onemogućavanje priznanja, uživanja ili korištenja ljudskih prava i osnovnih sloboda u političkom, gospodarskom, društvenom, obrazovnom, socijalnom, kulturnom, građanskom ili drugom području na osnovi ravnopravnosti muškaraca i žena (čl.6. Zakona o ravnopravnosti spolova).
HTV kao pravna osoba u pretežitom vlasništvu države dužna je u svim fazama planiranja, donošenja i provedbe svojim programa, ocjenjivati i vrednovati učinke tih programa na položaj žena, odnosno muškaraca, radi postizanja stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca te provoditi programe izobrazbe o ravnopravnosti spolova za svoje djelatnike/ce (čl. 3. ZRS). Mediji imaju zakonsku obvezu promovirati ravnopravnost spolova kroz svoje programske sadržaje, programska usmjerenja i samoregulacijske akte (čl. 16. stavak 1. ZRS).
Sukladno navedenome očekujemo od naslova da će reagirati i postupiti sukladno svojim ovlastima i obvezana.
Izvor: Priopćenje za medije / Ženska mreža Hrvatske
