Objave kandidatura za neku važnu političku, odnosno državničku funkciju ujedno znače i naglo zaoštravanje retorike u javnom prostoru. U političkoj borbi za što boljim predstavljanjem sebe, vrlo često se protukandidate nastoji diskreditirati različitim pogrdnim i uvredljivim izrazima.
Premda se ovakvi „epiteti“ daju i muškim i ženskim protukandidatima, ipak postoje specifične razlike u odnosu na spol. Rodno stereotipne i seksističke poruke većim dijelom su usmjerene na žene, a mediji ih zbog poticanja izborne dinamike vrlo rado prenose. Na žalost, najčešće izostaje kritički osvrt kojim se osuđuje ovako neprihvatljiv način komuniciranja koji značajno doprinosi rodnoj neravnopravnosti.

Tako se, na primjer, žene vrlo često oslovljava samo imenom, dok se muški kandidati nazivaju imenom i prezimenom, ili samo prezimenom. U medijskom prikazu kandidatkinje se nastoji predstaviti kroz prizmu njihova romantičnog, bračnog ili obiteljskog statusa, odnosno majčinstva, za razliku od muških kandidata koje se prikazuje prvenstveno kroz političku ili poslovnu karijeru.

Pored toga, kada je riječ o kandidatkinjama mediji nastoje portretirati i njima bliske osobe, najčešće bračne partnere, propitujući kako će se oni snaći u ulozi osobe u sjeni žene na visokoj poziciji. Takvim stavovima ponekad pridonose i same političarke kada kažu kako ne mogu zamisliti svoga supruga kao prvu damu. S druge pak strane, uloga žene kao partnerice političara na funkciji je nešto što se ne propituje jer se smatra samorazumljivim.

U medijskom prikazu kandidatkinja veći je naglasak na fizičkom izgledu, pa se puno govori o njihovom modnom izričaju, frizuri, tjelesnoj figuri i sl., a kada je više žena u utrci za neku funkciju nerijetko ih se međusobno uspoređuje po ovim parametrima.

Mediji imaju zakonsku obvezu promicanja vrijednosti ravnopravnosti spolova

S ciljem osvještavanja medija, građana, političkih aktera i kandidata za čelne državničke pozicije Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova posebno nadzire javni diskurs i upozorava na kršenje načela ravnopravnosti tijekom predizbornih kampanja.

U tu svrhu provedena je i Analiza seksizma i spolnih stereotipa u predsjedničkoj kampanji 2014./2015. u kojoj su navedeni konkretni primjeri seksizma i stereotipa iz prošle predsjedničke kampanje, a koji bi mogli biti orijentir na što valja pripaziti u javnim istupima prilikom nadolazeće kampanje.

I mediji imaju posebnu odgovornost u poštivanju nacionalnih i međunarodnih zakona i propisa koji reguliraju njihovu obvezu promicanja vrijednosti ravnopravnosti spolova i uklanjanja stereotipa, seksizma i uvredljivih i ponižavajućih načina prezentacije žena i muškaraca u medijskim sadržajima, bez obzira na njihov društveni status – podsjeća Pravobraniteljica u ovoj analizi.