Priopćenje Pravobraniteljice povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama

2021-09-19T09:12:50+00:0018. rujna 2021.|Institucije|

Pripremila: Antonija Dujmović

Uoči obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 22. rujna, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova objavila je priopćenje u kojem ističe glavne probleme u sustavu borbe protiv nasilja prema ženama i nasilja u obitelji – brutalizaciju nasilja, blago kažnjavanje počinitelja te nedostatak preventivnih mjera.

Pravobraniteljica pozdravlja najnovije izmjene Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, no podsjeća da ključ rješenja nije isključivo u izmjenama zakonodavnog okvira već prije svega u edukaciji osoba koje primjenjuju te zakone.

Upozorava na trend značajnog smanjenja prekršajnih te povećanja kaznenih djela nasilja u obitelji:

“Broj prijava za prekršajna djela nasilničkih ponašanja u obitelji je u desetogodišnjem razdoblju praktički prepolovljen – s preko 18.000 prijava u 2009. došli smo na nešto više od 9.000 prijava u 2019. Istovremeno, broj prijava za kaznena djela nasilničkih ponašanja u obitelji se u istom razdoblju skoro udeseterostručio – s nešto preko 400 prijava u 2009. došli smo na preko 4.000 prijava u 2019.”

Uzrok ovomu Pravobraniteljica vidi u manjku provođenja preventivnih mjera zbog čega nasilje postaje sve brutalnije i seli iz prekršajne u kaznenu sferu.

“Ovo upućuje stoga i na zaključak da naš sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji dugoročno zapravo odvraća žrtve nasilja od prijavljivanja lakših oblika nasilja dok situacija ne eskalira i pređe u sferu kaznenog zakonodavstva, a onda je nasilje više nemoguće trpjeti ili kriti jer su posljedice najčešće tragične”, ističe Pravobraniteljica.

Upozorava kako se povećanje prijava kaznenih djela ne može isključivo pripisati senzibilizaciji i edukaciji policije ili jačanju svijesti društva o potrebi prijavljivanja već prije svega nedostatku preventivnih mehanizama izvan pravosudnog sustava, poglavito onih usmjerenih na resocijalizaciju počinitelja.

“Prevencija se svodi na skoro isključivo novčano ili uvjetno kažnjavanje obiteljskih nasilnika bez jasne zakonodavne i obrazovne strategije sprječavanja rodno-utemeljenog nasilja”, piše u priopćenju.

Upravo u preblagom izricanju kazni vidi ključni problem koji upućuje na potrebu edukacije djelatnika u pravosuđu o rodno utemeljenom nasilju i nasilju u obitelji s ciljem bolje selekcije slučajeva u pogledu kažnajvanja:

“Pravobraniteljica već godinama ističe stajalište da počinitelje nasilja treba izložiti najstrožim kaznama (tzv. zakonskim maksimumima), čime bi se slala puno jasnija društvena poruka o nultoj toleranciji na nasilje u obitelji, a počinitelje učinkovitije odvraćalo od ponovnog počinjenja nasilja.”

Zabrinjavajuća statistika

Pandemijska 2020. godina razotkrila je slabe točke borbe protiv rodno utemeljenog nasilja i nasilja u obitelji. Broj kaznenih djela u odnosu na prethodnu 2019. porastao je za visokih 40 % dok je broj prekršajnih djela nastavio padati.

“Podaci MUP-a za razdoblje od 1.1.2021.-31.8.2021. ukazuju kako su na području Republike Hrvatske bila evidentirana 5.522 počinitelja prekršaja nasilja u obitelji (od čega muškarci počinitelji čine udio od 77%) dok su u istom razdoblju evidentirane 6.333 žrtve prekršaja nasilja u obitelji (od čega žene žrtve čine udio od 63,8% svih žrtava).

U odnosu na žrtve kaznenog djela nasilja u obitelji (čl.179.a KZ-a), prema podacima MUP-a u navedenom razdoblju su na području Republike Hrvatske evidentirane ukupno 1.153 žrtve (od čega žrtve ženskog spola čine udio od 86%). Navedeni podaci ukazuju na potencijalno blagi porast u odnosu na 2020. godinu.

No, porast broja silovanja u prvih sedam mjeseci 2021. godine u odnosu na 2020. svakako zabrinjava i ukazuje na nastavak opisanog negativnog trenda brutalizacije rodno utemeljenog nasilja. Sve upućuje na potrebu za poduzimanjem nužnih promjena u cjelokupnom sustavu, posebice u sustavu prevencije i suzbijanja nasilja prema ženama sukladno preporukama Pravobraniteljice koja na ovaj problem upozorava već godinama”, piše u priopćenju.

Prema stajalištu Pravobraniteljice tri su osnovna temelja učinkovite borbe protiv rodno utemeljenog nasilja:

1. Rani preventivni, stručni i dugotrajni psihoterapijski rad s obiteljima u konfliktnim situacijama, prije eskalacije rodno utemeljenog ili obiteljskog nasilja, te prije nego što dođe do raspada obitelji i/ili raspada partnerskih odnosa i često posljedičnog nasilja;

2. Društvena reintegracija počinitelja nasilja u obitelji kroz dugotrajni psihosocijalni tretman;

3. Sveobuhvatna edukacija pravosuđa i drugih stručnih službi o rodno utemeljenom nasilju i kao i sustavna edukacija o nenasilnim metodama rješavanja sukoba koja mora biti integrirana u obrazovni sustav na svim društvenim razinama.

“Pravosudna represija i kažnjavanje trebali bi biti zadnja opcija u borbi protiv ove vrste nasilja i izuzetak, a ne pravilo. Samim tim, kazne bi bile strože i društvena poruka nulte tolerancije na (obiteljsko) nasilje jasnija”, zaključuje Pravobraniteljica.

Izvor: Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.