Piše: Ivana Perković Rosan
Otvaranjem izložbe ‘Nasilje u sjeni: Izložba o dizanju svijesti o starijim ženama žrtvama nasilja’ započela je kampanja ‘Prijavite one koji obezvrjeđuju zlatne godine’ koja osvještava prisutnost nasilja nad ženama starije životne dobi i poziva na prijavu nasilja kako bi se zaštitile žrtve. Riječ je o kampanji koju pokrenuli udruga B.a.B.e., Zaklada Zajednički put, Dom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja Duga-Zagreb i Grad Zagreb. O ovoj problematici razgovarale smo s Tamarom Šterk iz udruge B.a.B.e. te Željkom Barić, ravnateljicom Doma za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja ‘Duga-Zagreb’.
Psihologinja Šterk je na otvaranju izložbe istaknula kako su u Hrvatskoj 17.9 posto žena starijih od 65 godina žrtve nasilja, kao i da je jednako nasilja u gradovima, manjim mjestima i u ruralnim sredinama.
‘Nasilje prema starijim ženama je skoro nevidljivo jer tu postoje specifični problemi s kojima se one nose. Postoji velika razina srama i straha od prekidanja tog nasilničkog ponašanja koje često dolazi ne samo od partnera već i od obitelji i rodbine, često puta i od susjeda. Mi smo na ovoj izložbi htjeli pokazati različite vrste nasilja koje žene doživljavaju uključujući psihičko, fizičko, seksualno, online nasilje i prije svega zanemarivanje koje često ostaje neprimjetno. Žene se nađu u situaciji da im nedostaju hrana, odjeća, grijanje. Željeli smo ovom izložbom osvijestiti javnost o tome da ne samo da starije osobe trebaju prepoznati situaciju u kojoj se nalaze nego i sve one koji su oko njih da osvijestimo da im pomognu, zaštite i da ih upute na prava mjesta za pomoć i podršku’, rekla je Šterk koja je istaknula kako je žrtvama koje trpe nasilje od djece teško priznati što im se događa.
‘Događa se da djeca postaju nasilna, da žele svoju mamu smjestiti u dom, doći do nekretnine, potpisuju se ugovori o doživotnom uzdržavanju, ne donose se namirnice da bi se poslala poruka ‘mi te zapravo ne želimo’ i to je još strašnije za žene koje su odgajale tu istu djecu. Jako su nesklone tome da s tim izađu vani i potraže pomoć. Problem je i što starije osobe ne barataju s tehnologijom, ne znaju koji broj trebaju zvati, ne znaju da mogu otići u Centar za socijalni rad’, dodala je Šterk sve probleme zbog kojih je još teže starijim ženama doći do pomoći.
Izložba u zagrebačkom Oktogonu / Foto: puSHEd
Željka Barić, ravnateljica Doma za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja ‘Duga-Zagreb’ je za portal Žene i medije istaknula kako u njihovoj ustanovi sve više starijih žena traži sklonište.
‘2007. godine je prosjek starosti žena na smještaju bio 40 godina, a starijih žena od 50, 55 godina je bilo vrlo rijetko. Prije nekih pet godina nam je došla jedna gospođa imala je 79 godina i to nam je najstarija stanovnica skloništa do danas. Nakon toga svake godine u skloništu traže pomoć jedna do tri starije žene, od 65 plus, i imali smo dvojicu muškaraca starijih od 70. Žene su bile žrtve nasilja od partnera ili od sinova, a ova dva muškarca jedan je bio žrtva nasilja od supruge, a jedan od sina. Nedavno istraživanje u kojem je sudjelovalo oko 1 400 žena pokazalo je da je svaka peta od njih u dobi od 65 plus godina doživjela situaciju vrlo nelagodnu za nju, atak na nju, na njenu sigurnost i identitet. Bilo da je to ‘daj mi mirovinu da ja s njom upravljam’ od strane unuka, sina, kćeri, ili naguravanje po stanu i vrijeđanje ‘spora si, glupa si, makni se’. To su podaci koji zabrinjavaju’, rekla je Barić za Žene i medije naglasivši koliko je važna podrška okoline u ovakvim slučajevima.
‘Najvažnije je vjerovati ženi kad ima problem, ne umanjivati ga, to je nešto što u startu može poklopiti žrtvu u daljnjim nastojanjima da si pomogne, ubijete ono malo snage i samopouzdanja da potraže pomoć. Starije žene si same znaju reći ja ionako imam samo još malo života pa ću to istrpjeti. Ne treba trpjeti, ne smijemo trpjeti baš zato što imamo to malo vremena pred sobom trebamo ga živjeti kvalitetno, uvijek ga trebamo živjeti kvalitetno. Ljubav nije nasilje, ljubav nikada nije vezana za nasilje’, zaključila je Barić.
Prema podacima Eurostata za 2021. godinu, razina nasilja nad ženama starije životne dobi (65-74 godine) u većini država EU niža je u odnosu na ostale dobne skupine. U Hrvatskoj je to 17.8 posto, dok je, primjera radi, 32,8 posto broj prijavljenog nasilja nad ženama dobne skupine od 18 do 29 godina. Većina starijih žena žrtava nasilja, njih 23,9 posto, doživjela je nasilje od intimnog partnera/supruga, 13,1 posto od ostalih članova obitelji, a tek 10,4 posto od drugih osoba. U odnosu na vrste nasilja, najviše je zastupljeno psihološko nasilje ¼ od svih oblika nasilja, koje Eurostat definira kao ponašanje koje ima karakteristike emocionalnog zlostavljanja i ponižavanja, a uzrokuje strah i nelagodu.
Izložba u zagrebačkom Oktogonu / Foto: puSHEd
Otvaranje izložbe je ujedno početak javne kampanje u okviru projekta “puSHEd – Protect, Understand, Support, Help the Elderly”, financiranog sredstvima EU. Projekt puSHEd je podržan od strane Pučke pravobraniteljice, Udruge za podršku žrtvama i svjedocima i Europske socijalne mreže te financiran sredstvima Europske unije iz programa CERV (Građani, Jednakost, Prava i Vrijednosti) i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Osim samog osvještavanja o nasilju, organizatori ovom kampanjom žele potaknuti veći broj prijava nasilja, naglasiti predrasude prema starijim ženama i u realnim okvirima utjecati na promjenu društvenih stavova i podizanje kapaciteta relevantnih stručnjaka/inja iz sustava zaštite te potaknuti donositelje odluka na prepoznavanje važnosti unaprjeđenja sustava podrške.
Izložbu autorski potpisuje Goga Golik s Ivanom Besak.
PRIJAVITE NASILJE NAD ŽENAMA STARIJE ŽIVOTNE DOBI
Osobe koje žele prijaviti nasilje nad ženama starije životne dobi ili trebaju podršku (kao žrtva ili osoba bliska žrtvi) mogu to učiniti kontaktirajući policiju pozivom na 192, nadležni Centar za socijalni rad, udrugu B.a.B.e. na besplatni broj telefona: 0800 200 144, Sigurnu kuću Vukovarsko-srijemske županije na brojeve telefona: 032 414 910 i 098 982 4641, kao i Savjetovalište Duga-Zagreb na besplatni broj telefona: 0800 88 98.
