Prema Indeksu žena u digitalnom sektoru dvadeset posto žena u Hrvatskoj nikada nije koristilo internet

2021-04-07T13:14:14+00:007. travnja 2021.|Posao|

Piše: Nikolina Blažanović

Indeks žena u digitalnom sektoru (WiD) Europske komisije obuhvaća dvanaest indikatora temeljem kojih se ocjenjuje uspjeh država članica Europske unije u tri osnovna područja – korištenju Interneta, usvojenosti korisničkih vještina te stručnih vještina i zaposlenja u digitalnom sektoru. Republika Hrvatska se po indeksu za 2020. nalazi na 18. mjestu s 50,3 boda.

Indeks za početak procjenjuje opću uspješnost, a zatim točno ukazuje na područja u kojima bi se država članica mogla popraviti. Nakon toga prati napredak i pravi komparativnu analizu država u sličnim fazama digitalnog razvoja. Indikator obuhvaća ljude u dobi od 16 do 74 godine života.

Prema ovom Indexu u Hrvatskoj 74% žena koristi Internet, dok ga 21% žena nikada nije koristilo. Internet bankarstvo koristi 58% žena, a 13% žena koristi Internet za glasanje ili on-line konzultacije. Samo 7% žena pohađa neki on-line tečaj, a čak 67% koristi Internet za komunikaciju s javnim ustanovama.

Osnovne digitalne vještine ima 50% žena, 52% ima bar osnovne software vještine, a 33% žena ima više od osnovnih digitalnih vještina. Hrvatska ima 14,2% STEM studentica, a među ukupno zaposlenima je 1,2% ICT stručnjakinja. Rrazlika u plaćama među spolovima u digitalnom sektoru iznosi 14%.

Važno je istaknuti kako u Hrvatskoj mlade žene u dobi od 16 do 24 godine čak prednjače po usvojenosti osnovnih digitalnih vještina (oko 83% žena i 80% muškaraca), dok u dobi od 55 do 74 godine prednjače muškarci (oko 7% žena i 13% muškaraca).

Women in Digital 2020 – Republika Hrvatska

Prema Indeksu žena u digitalnom sektoru, Hrvatska je 2018. i 2019. bila na 19. mjestu. Tako je 2018. godine imala 45,1 bod, a godinu poslije 50 bodova. Pri tome se najveći porast dogodio na području glasanja i on-line konzultacija koje je tada koristilo samo nešto više od 8% žena. Uz to je tada u istraživanju bilo još jedno područje korištenja profesionalnih društvenih mreža. Njega danas nema. Postotci STEM studentica i ICT stručnjakinja, poražavajuće, godinama nisu značajno rasli, a promjena u jazu u plaćama nije bilo uopće.

Na razini Europske unije se jaz u korištenju Interneta u posljednjih deset godina smanjio sa 7% na 2%, točnije sada 86% muškaraca i 84% žena Internet koristi bar jednom tjedno. Žene su u digitalnom sektoru najaktivnije i najprisutnije u Finskoj, Švedskoj, Danskoj i Nizozemskoj, a najmanje u Bugarskoj, Rumunjskoj, Grčkoj i Italiji.

Izvršna potpredsjednica Margrethe Vestager ističe iznimnu važnost doprinosa žena europskoj digitalnoj ekonomiji: „Pregled rezultata pokazuje da žene čine samo 18% stručnjakinja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju. Stoga još uvijek moramo učiniti više kako bismo osigurali da iduća Ada Lovelace dobije mogućnosti koje s pravom zaslužuje.“

Prepoznavajući važnost uloge žena u digitalnoj ekonomiji Republika Hrvatska se pridružila europskoj inicijativi te je 2019. potpisala Deklaraciju o posvećenosti pitanju žena u digitalnom svijetu čiju provedbu na nacionalnoj razini koordinira Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva u suradnji s Uredom za ravnopravnost spolova.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.