Ujedinjeni narodi će 2020. godine obilježiti 25. godišnjicu Četvrtog svjetskog kongresa o ženama koji je održan u Pekingu i usvajanja Pekinške platforme za djelovanje (1995.) koju je potpisalo 148 država svijeta s ciljem osnaživanja žena i stvaranja uvjeta za veću ravnopravnost spolova. Komisija za status žena UN-a će na svom 64. zasjedanju u New Yorku u ožujku sljedeće godine predstaviti globalni pregled postignuća i izazova u provedbi Pekinške platforme za djelovanje.

U tu svrhu, Ekonomsko Vijeće UN-a za Europu i UN Women Regionalni ured za Europu i Centralnu Aziju organizirali su 29. i 30. listopada regionalni pregled postignuća u provedbi 12 tematskih područja Pekinške platforme za djelovanje povezujući ih s Agendom 2030 za održivi razvoj.

Svrha sastanka je bila rasprava o postignućima na osnovu nacionalnih izvještaja 46 država članica ECE regije. Na zasjedanju UNECE sudjelovalo je preko 800 sudionika, voditeljica hrvatskog izaslanstva bila je ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova, Helena Štimac Radin.

Održano sedam paralelnih sesija koje su obuhvatile kritična područja iz Pekinške platforme za djelovanje

Na sesiji o Učinkovitim ekonomskim i socijalnim politikama za uklanjanje rodnog jaza raspravljano je o jazu u plaćama, sudjelovanju žena na tržištu rada, poduzetništvu, pristupu poslovima visokih tehnologija, podjeli obveza u obitelji, ženama u ruralnim područjima.

Uklanjanje nasilja nad ženama i djevojčicama i dalje je problem u ECE regiji, a uključuje različite oblike nasilja, od obiteljskog nasilja, preko seksualnog uznemiravanja do nasilja na društvenim mrežama i prinudnih maloljetnih brakova. U okviru ove teme raspravljano je o različitim zakonodavnim rješenjima, politikama, javnim uslugama, pristupu pravosuđu, javnim kampanjama i financijskim podrškama borbi protiv nasilja. Najveći izazovi odnose se na manjak rodno osjetljive statistike za definiranje politika i na potrebu većeg uključivanja muškaraca u borbu protiv nasilja nad ženama.

U okviru teme Obrazovanje za ravnopravnost spolova raspravljalo se o različitim primjerima dobrih praksi u prevladavanju stereotipa u izboru zanimanja, sudjelovanju žena u STEM području, edukaciji nastavnog osoblja te seksualnoj edukaciji utemeljenoj na znanstvenim činjenicama i s time povezanim mogućnostima djevojaka da odlučuju o svom reproduktivnom zdravlju.

Sesija o financiranju aktivnosti kojima se utječe na ravnopravnost spolova omogućila je raspravu o inovativnim izvorima financiranja, fiskalnim politikama u području socijale, investiranju u poljoprivrednu proizvodnju i infrastrukturu iz perspektive ravnopravnosti spolova.

Tema Žene na mjestima odlučivanja obuhvatila je probleme vezane za nedostatak žena na mjestima političkog i ekonomskog odlučivanja, s posebnim naglaskom na mlade žene i žene iz osjetljivih skupina, ulogu organizacija civilnog društva i pitanja zaštite ljudskih prava žena.

Klimatske promjene i otpornost na njih je područje koje zahtjeva najviše rada u budućnosti. Pregled izvještaja iz ECE regije pokazuje da je potrebno uložiti dodatne napore u uključivanje žena u planiranje politika održivog upravljanja i potrošnje prirodnih resursa. Žene imaju ulogu i korisnica resursa i čimbenika koji utječe na promjene u pristupu održivom okolišu.

Sesija o globalnim ciljevima razvoja i obvezama temeljem Pekinške deklaracije uključila je raspravu o načinima uvrštavanja rodne perspektive u sve Ciljeve održivog razvoja i potrebu za uspostavljanjem novih partnerstava između različitih dionika i sektora s ciljem postizanja održivih promjena i ostvarenja Agende 2030.

Većina država naglasak stavila na suzbijanje nasilja prema ženama, ekonomsko i političko osnaživanje

Osnovni zaključci svih paralelnih sesija ovog zasjedanja pokazuju da je većina država članica naglasak u svom nacionalnom djelovanju tijekom zadnjih pet godine stavila na područje uklanjanja nasilja nad ženama te ekonomskog i političkog osnaživanje žena. Vidljiv je napredak u uključivanju žena na tržište rada kroz aktivne politike zapošljavanja, usklađivanju privatnih i poslovnih obveza, uvođenju roditeljskog dopusta, većem sudjelovanju žena na mjestima odlučivanja te većoj zastupljenost žena u STEM područjima.

Još uvijek postojeće prepreke odnose se na uključivanje žena u programe zaštite okoliša i upravljanje klimatskim promjenama, neplaćeni rad kod kuće, seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, rodno osjetljivo planiranje proračuna te jačanje nacionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova.

Izvor: Ured za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske