Piše: Antonija Dujmović
Nakon Splita, Osijeka i Rijeke, pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić je sa zamjenicama pravobranitelja Anicom Ježić i Gordanom Glibo danas i u Zagrebu predstavio Izvješće o radu ove institucije za 2024. godinu.
Prema podacima Registra osoba s invaliditetom u Hrvatskoj živi preko 653 tisuća osoba s invaliditetom koje čine 17 posto ukupnog stanovništva. Predstavljajući Izvješće o radu, pravobranitelj Jurišić je istaknuo nekoliko najznačajnijih zaključaka – počevši s onima koji se odnose na prava djece s teškoćama u razvoju i invaliditetom.
Upozorio je da roditelji djece s teškoćama predugo čekaju na dijagnostiku, pa tako naprimjer djeca s govornim teškoćama čekaju više od pola godine samo na dobivanje dijagnoze, a nakon toga još minimalno tri mjeseca na početak terapije. Posebice dugo na dijagnozu čekaju roditelji djece s autizmom, a već je dobro poznato kako je broj djece i osoba s poremećajima iz spektra autizma u porastu. Prema podacima Registra u Hrvatskoj trenutačno živi preko 6 tisuća osoba s autizmom.
Pravobranitelj Jurišić naglasio je kako u ovoj instituciji primjećuju da je sve više djece s teškoćama koja ulaze u sustav odgoja i obrazovanja, i to uz istovremeni pad broja djece i učenika općenito. Djecu s teškoćama se, nažalost, i dalje najviše usmjerava u posebne programe i ustanove unatoč mišljenju stručnjaka da je odrastanje i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju najbolje u sredinama gdje su zajedno sa svojim vršnjacima bez teškoća, odnosno invaliditeta. Kada je riječ o osobama s invaliditetom koji su roditelji, pravobranitelj ističe kako nemaju dovoljnu podršku sustava u ostvarivanju njihovih roditeljskih prava.
Pritužbe koje zaprima Ured Pravobranitelja za osobe s invaliditetom ukazuju i na značajne nedostatke u sustavu rane intervencije i rehabilitacije. U mogućnosti ostvarivanja usluga posebice je izražena značajna razlika između velikih gradova i županijskih središta te manjih sredina.
Unatoč vidljivom napretku u transformaciji domova socijalne skrbi, još uvijek je izražen problem korisnika koji su smješteni u ustanove, a koji žele izići iz njih. Činjenica da tu želju teško ostvaruju ukazje kako je deinstitucionalizacija još uvijek tek na deklarativnoj razini. S druge strane, puno je onih koji žele u ustanovu ali zbog dugih listi čekanja to ne mogu ostvariti.
Veliki broj pritužbi koje je zaprimio Ured POSI odnosio se i na nepristupačnost javnih površina i građevina, što je osnovni preduvjet ostvarivanju mogućnosti ravnopravnog sudjelovanja i življenja osoba s invaliditetom u njihovim zajednicama.
U području zdravstva osobe s invaliditetom najčešće se pritužuju na vrlo složene procedure u ostvarivanju njihovih prava, poput onih na ortopedska pomagala te rehabilitacijske i terapijske postupke, a žale se, kao i većina ostalih građana, na duge liste čekanja u zdravstvenim ustanovama.
Preko 300 tisuća zahtjeva za inkluzivnim dodatkom
Zamjenica pravobranitelja Anica Ježić osvrnula se na Zakon o osobnoj asistenciji i Zakon o inkluzivnom dodatku koji je na snazi od početka 2024. Istaknula je kako se Hrvatski zavod za socijalni rad i Zavod za vještačenje suočavaju s izuzetno velikim brojem zahtjeva za ostvarivanjem prava na inkluzivni dodatak.
“Procjene su bile na oko 150 tisuća zahtjeva, no već sada je zaprimljeno preko 300 tisuća zahtjeva. S obzirom na tako veliki broj zahtjeva, a manjak stručnih kadrova u službama, ta se prava izuzetno sporo ostvaruju. Naime, postupak dugo traje jer Zavod vještačenja provodi za nekoliko sustava, sustav socijalne skrbi, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja”, pojasnila je zajmenica Ježić.
Podsjetimo, Zakon o inkluzivnom dodatku omogućio je naknadu osobama s invaliditetom koja je zamijenila prijašnje novčane naknade u sustavu socijalne skrbi; doplatak za pomoć i njegu, osobnu invalidninu, uvećani dječji doplatak i naknadu do zaposlenja. Iznos ove naknade je puno veći nego su to do sada osobe s invaliditetom ostvarivale u sustavu socijalne skrbi. Naknade se kreću se od 138 do 720 eura, dok su prijašnje naknade iznosile od 60 do 230 eura.
„Teško je bilo za očekivati ovoliki broj osoba koje su se odlučile podnijeti zahtjev za inkluzivni dodatak. Vjerujemo da je dio građana zbog povećanog iznosa materijalnih naknada motiviran na ostvarivanje prava na temelju invaliditeta, iako do sada nisu bili sustavu poznati”, kazao je pravobranitelj Jurišić.
Poziv osobama s invaliditetom na uključivanje u politički život
Ususret nadolazećim lokalnim izborima, pravobranitelj je nedavno pozvao priopćenjem sve osobe s invaliditetom da se aktivno uključuju u politički život jer na taj način mogu najbolje zagovarati prava osoba s invaliditetom. A to je učinio i prilikom predstavljanja Izvješća.
„Sve sudionike različitih izbornih procesa pa i predstojećih lokalnih izbora pozivamo da u svojim programima, promišljanima i strategijama uzmu u obzir potrebe osoba s invaliditetom u svome području. Iskustva pokazuju da osobe s invaliditetom, najbolje znaju predložiti koja su rješenja najbolja za njih i treba ih poslušati”, kazao je pravobranitelj te dodao:
„Kada govorimo o ženama s invaliditetom, one su posebno ranjiva društvena skupina jer su diskriminirane po više osnova i po spolu i invaliditetu tako da je zaista potrebno da ih više uzimamo u obzir. Važno je da postoji podrška posebno sustava koji su ženama bitni, poput područja zdravstva, socijalne zaštite i zapošljavanja, da budu dovoljno senzibilizirani i prepoznaju potrebe koje žene s invaliditetom imaju.”
„Unatoč pozitivnoj izgradnji zakonskog okvira i dostupnosti brojnih mjera koje izjednačavaju mogućnosti osoba s invaliditetom još uvijek moramo raditi na podizanju svijesti javnosti. Naše preporuke ne ukazuju samo na probleme nego sadrž i dio rješenja koja se predlažu. Naravno da neke preporuke zahtijevaju dulje vrijeme za njihovo ostvarivanje, no nije dobra poruka da se mišljenja, upozorenja i preporuke pravobraniteljskih institucija ne poštuju jer su one utemeljene na izravnim iskustvima građana koji nam se obraćaju”, poručio je pravobranitelj Jurišić.
Izvješće je koristan alat i izvor informacija
U 2024. godini Pravobranitelju za osobe s invaliditetom građani su se obratili 3.538 puta povodom čega su imali 7.059 postupanja. Kao i u ranijim izvještajnim razdobljima, najviše obraćanja, njih 640, odnosilo se na područje socijalne zaštite, zatim na područje pristupačnost i mobilnost 292, zapošljavanja i rada njih 186, te područja odgoja i obrazovanja 173. Tijekom 2024. godine obavljena su 84 obilaska prostora u kojima borave, obrazuju se ili rade osobe s invaliditetom u 13 županija, a sudjelovali su i u 22 savjetovanja sa zainteresiranom javnošću gdje su predložili izmjene i komentirali ukupno 47 zakonskih i podzakonskih odredbi.
Ovo Izvješće ujedno je i pregled stanja prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju te sadrži konkretne primjere, preporuke i podatke te je stoga koristan alat u radu kao izvor aktualnih informacija. Izvješće je podijeljeno na više poglavlja i područja pa ga je lako čitati i pronaći tražene podatke. Prošlu, 2024. godinu obilježila su i tri zakona važna za sve osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, a to su Zakon o inkluzivnom dodatku, Zakon o osobnoj asistenciji i Zakon o povlasticama u prometu. Izvješće je dostupno OVDJE.
