Povodom obilježavanja 10. prosinca – Međunarodnog dana ljudskih prava, u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu održano je predstavljanje rezultata znanstvenog istraživanja „Ravnopravnost na čekanju – stavovi, znanja i percepcija rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj od 2013. do 2024. godine“.
Istraživanje, koje je 2024. godine proveo Institut za društvena istraživanja Zagreb u suradnji s Uredom za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, a u okviru Međunarodnog programa društvenih istraživanja – Obitelj i promjene rodnih uloga, obuhvatilo je detaljnu analizu višegodišnjih trendova, društvenih stavova i čimbenika koji oblikuju percepciju rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj.
O rezultatima istraživanja uvodno je govorila mr. sc. Helena Štimac Radin, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova, koja je predstavila ključne informacije vezane uz istraživanje te ukazala na činjenicu da je istraživanje “Percepcija, iskustva i stavovi o rodnoj diskriminaciji u Republici Hrvatskoj”, na koje se nadovezuje i danas predstavljeno istraživanje, objavljeno davne 2009. godine bilo prvo znanstveno istraživanje o rodnoj diskriminaciji u Hrvatskoj te kao takvo zasigurno ima i važan pionirski značaj. Ured za ravnopravnost spolova Vlade ključni je partner u razvoju nacionalnih indikatora rodne ravnopravnosti i sufinanciranju ISSP modula iz 2013. Zahvaljujući ovoj suradnji, Hrvatska raspolaže jednim od rijetkih višegodišnjih nizova podataka o percepciji rodne (ne)ravnopravnosti.
Doc. dr. sc. Branko Ančić, voditelj projekta iz Instituta za društvena istraživanja Zagreb, predstavio je ključne nalaze istraživanja, izložio korištenu metodologiju te istaknuo najvažnije trendove i promjene u razdoblju od 2013. do 2024. godine vezane uz stavove, znanja i percepciju rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj. Doc. dr. sc. Ana Maskalan iz Centra za omladinska i rodna istraživanja Instituta za društvena istraživanja dodatno je analizirala rezultate kroz perspektivu društvenih i generacijskih razlika.
Iznesene su i svojevrsne preporuke proizašle iz istraživanja, koje upućuju na ključna područja potrebna za unaprjeđenje rodne ravnopravnosti. Preporuke uključuju:
• Jača i ciljano usmjerena komunikacija
• Fokus na skupine s najmanjim interesom
• Prikazati ravnopravnost kao pitanje svakodnevnog života
• Ulagati u obrazovanje i lokalne zajednice
• Ravnopravnost spolova treba biti dio šire strategije jačanja demokratske participacije
Predstavljanje, koje je okupilo velik broj medija, predstavnika/ca institucija, akademske zajednice i civilnog društva zaključeno je širokom raspravom sudionika/ca te isticanjem važnosti kontinuiranog praćenja ovih pitanja te isticanjem da se rodna ravnopravnost može postići sustavnom i dugoročnom pažnjom javnih politika te kombinacijom edukacije, zakonodavnih mjera i aktivnog društvenog angažmana.
Više informacija o rezultatima istraživanja dostupno je OVDJE.
