Predstavljeni rezultati istraživanja o fleksibilnim oblicima rada zbog usklađivanja poslovnog i privatnog života

2024-02-23T14:25:16+01:0023. veljače 2024.|Civilno društvo, Posao|

Piše: Nika Šintić

U zagrebačkoj Staroj gradskoj vijećnici 22. veljače održana je 29. sjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba, koje kao radno-savjetodavno tijelo Gradske skupštine djeluje još od 2013. godine. Ovoga četvrtka na dnevnom je redu bilo predstavljanje rezultata istraživanja o mogućnostima uvođenja fleksibilnih oblika rada zaposlenica/ka Gradske uprave zbog usklađivanja poslovnog i privatnog života, koje je provela i prezentirala dr.sc. Ksenija Klasnić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Glavni ciljevi istraživanja svode se na definiranje izazova djelatnika gradske uprave pri balansiranju poslovnog i privatnog života te utvrđivanje radnih aranžmana koji bi u tom pogledu bili znatno povoljniji za zaposlenike. Pritom je posebna pažnja dana radnicima s djecom u dobi do 10 godina starosti, premda je u diskusiji što je popratila izlaganje istaknut i aspekt većeg opterećenja mlađeg radništva upravo zbog ‘pokrivanja’ kolega s roditeljskim dužnostima.

Naime, ravnoteža između ovih dvaju životnih područja smatra se narušenom onda kada se jedno počinje prelijevati na drugo i time mu štetiti. Premda takav tijek događaja može ići u oba smjera, daleko se češće ostvaruje nauštrb obiteljske dobrobiti negoli poslovnog uspjeha, ističe prof. Klasnić.

Dvije trećine ispitanih nailazi na razumijevanje kolega i nadređenih za svoje obiteljske obveze

Služeći se mješovitim metodološkim alatima, istraživanje je smjeralo ispitivanju razine zadovoljstva sudionika različitim aspektima svoga posla, stupnju fleksibilnosti pri njegovom obavljanju te detektiranju rodnog nesrazmjera u raspodjeli privatnih obveza. Rezultati su razvrstani u četiri različita polja, koja su polučila vrlo zanimljive podatke.

Što se tiče razumijevanja za obiteljske obveze zaposlenika, ono se u kvalitativnoj analizi pokazalo većim među nadređenima koji i sami imaju djecu, što upućuje na izostanak sustavnog oslovljavanja problema. Dvije trećine ispitanica i ispitanika također je reklo da dobiva visok stupanj podrške od kolega, pa i od nadređenih, iako ne treba zanemariti čak 19% njih koji su ukazali na izostanak ikakvog oblika pomoći u izvanrednim situacijama. Odjeljak rada posvećen negativnim iskustvima na radnom mjestu otkrio je da su im – nimalo iznenađujuće – u većoj mjeri izložene ženske osobe, napose kada je u pitanju nepoželjna seksualna pažnja.

Kućanske poslove svakodnevno obavlja 85 posto zaposlenica gradske uprave, i upola manje zaposlenika

Rodna nejednakost pokazala je svoje naličje i u oblasti neplaćenog obiteljskog i kućanskog rada. Tako je čak 85% ispitanih zaposlenica gradske uprave priznalo da gotovo svaki dan odvaja vrijeme za kuhanje i ostale svakodnevne poslove, što je skoro duplo veći postotak od muškaraca upitanih istu stvar (39%). Prema vlastitim procjenama žene su kazale da u domaćinskom poslu provode oko 2 i pol sata dnevno, a muškarci oko sat i 45 minuta. Valja primijetiti i da su muškarci bili skloniji svoj udio u kućanskom radu proglasiti gotovo ravnomjernim onim njihovih partnerica, dok su žene najčešće tvrdile da je rad neproporcionalno raspoređen na njihovu štetu. Iako, naglašava prof. Klasnić, to u prvi mah djeluje kao nemjerljiv osobni dojam, u stvarnosti je izglednije da su u pitanju nevidljive radnje koje postoje samo za one koji ih obavljaju, a to su mahom žene. Aktivnosti vezane uz odgoj i obrazovanje djece i unučadi svakodnevno obnaša 44% ispitanica i 32% ispitanika, s time da u prosjeku ženama na njih otpada nešto manje od tri sata dnevno a muškarcima oko dva sata. Slična je slika dobivena i u kontekstu skrbi o starijim članovima porodice.

U fokus je također stavljeno i iskustvo rada s bolesnim djetetom, koje od radnika nekada iziskuje i trošenje godišnjeg odmora, budući da se na otvaranja bolovanja u tim slučajevima gleda vrlo negativno. Pokazalo se i da u slučaju djece s posebnom skrbi na žene češće pada zadaća odlaska na preglede ili termine, a to pak dodatno otežava radno vrijeme u situaciji kada ono nije fleksibilno određeno.

Žele klizno radno vrijeme s početkom između 7 i 9 sati, neformalne slobodne dane i povremeni rad od kuće

Upitan za najpoželjniji format fleksibilnog rada, analizom obuhvaćen uzorak upravnog radništva iskazao je prilično skromne zahtjeve: klizno radno vrijeme s početkom između 7 i 9 sati, mogućnost korištenja neformalnih slobodnih dana uz prethodnu najavu nadređenima te povremeni rad od kuće. Iz svega se toga može zaključiti kako je potrebno usmjeriti snage na osvještavanje i edukaciju svih onih na upravljačkim pozicijama kako o pravima tako i o specifičnim potrebama službenika gradske uprave koji imaju malenu djecu.

Ovo iscrpno istraživanje izvršeno je u sklopu Akcijskog plana Grada Zagreba za provedbu Europske povelje o ravnopravnosti žena i muškaraca na lokalnoj razini za razdoblje 2021 – 2025. Temeljna načela povelje uključuju nazor o rodnoj ravnopravnosti kao osnovnom pravu i krajnjem prioritetu lokalne i regionalne uprave, važnost uvažavanja rodne asimetrije u kontekstu etničke, rasne, religijske i političke pripadnosti te primat jednakomjerne spolne zastupljenosti u odlučivanju kao preduvjet demokratskog društvenog uređenja.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.