Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uputila u Sabor Izvješće o radu za 2020. – prenosimo kratak pregled

2021-04-01T17:40:47+00:001. travnja 2021.|Institucije|

Izvješće o radu Pravobraniteljice za 2020. čini presjek godišnjeg rada institucije i slučajeva, ukazuje na pojedine trendove vezano za diskriminaciju i to na temelju: spola, bračnog i obiteljskog statusa, majčinstva, spolne orijentacije i rodnog identiteta te u područjima: rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti, obitelji (uključujući obiteljsko nasilje), obrazovanja, političke participacije, medija, sporta, pristupa robi i uslugama.

Izvještajnu godinu 2020. obilježili su izazovi vezani uz provedbu aktivnosti u okolnostima pandemije bolesti COVID-19 i snažnog potresa u Zagrebu (22.3.2020.). Vezano za krizu uzrokovanu pandemijom bolesti COVID-19, upozoravali smo da ista ne smije postati izlika za ignoriranje ili marginaliziranje društvenih problema vezanih uz ravnopravnost spolova, a prvenstveno rodno utemeljeno nasilje, jer da bi upravo krizno razdoblje moglo biti plodno tlo za njihovo produbljivanje ili širenje.
 
U 2020., Pravobraniteljica je radila na ukupno 1.993 predmeta od kojih su 515 bile pritužbe radi zaštite od diskriminacije, dok se većina ostalih odnosila na praćenje primjene Zakona o ravnopravnosti spolova. Specifičnost ovog izvještajnog razdoblja je sudjelovanje Pravobraniteljice kao nositeljice i/ili partnerske organizacije u 6 projekata financiranih sredstvima Europske unije i/ili iz drugih međunarodnih izvora.

Prema području diskriminacije najveći broj pritužbi odnosio se na područje ostvarivanja radnih prava (25,4%), zatim na područje socijalne sigurnosti, uključujući i područje socijalne skrbi, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja (22,9%) i upravu (13,6%), što čini značajni udio od 61,9% i ukazuje na postojanost ovog trenda (u 2019.- 64,8%). Na  javno informiranje i medije odnosilo se (12,8%) pritužbi, na zdravstvenu zaštitu (9,3%), na pravosuđe (4,3%) te na ostala područja u rasponu od 1,0% do 2,9%. Pravobraniteljica je ukupno  uputila 396 pisanih preporuka, 362  upozorenja i 683 prijedloga.

Tijekom pandemije nastupio je značajan porast nasilja u obitelji kaznene prirode, žene su i dalje, u velikoj većini, žrtve nasilja u obitelji. U posljednje 2 godine imamo porast od preko 50% ubijenih žena (femicid) u dva ključna parametra – u broju ukupno ubijenih žena i u broju žena ubijenih od strane  intimnih partnera. Uz obiteljsko nasilje, žrtve partnerskog nasilja još uvijek nemaju odgovarajuću pravnu zaštitu, stoga Pravobraniteljica predlaže određena zakonodavna rješenja.
 
Najviše pritužbi zaprimamo u području rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti – što čini udio od 48,3%. Prituživale su se najčešće žene jer čine: većinu nezaposlenih, većinu u potplaćenim sektorima, većinu kao žrtve spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, podzastupljenih na visokim pozicijama poslovnog odlučivanja te onih koje nailaze na „stakleni strop“ (12,6% u uprava i 22,3% u nadzornim odborima d.d., HANFA), nemaju jednake mogućnosti za napredovanje (i dalje ne postoje odgovarajuće mjere koje bi na učinkovit način poticale participaciju žena na pozicijama ekonomskog odlučivanja) te imaju niže plaće i mirovine – jaz u plaćama oko 13,3% i mirovinama 22,3%. Prema pritužbama građanki, životna dob i majčinstvo i nadalje ostaju glavni izazovi rodne diskriminacije žena na tržištu rada.
 
I ove godine zabilježen je trend anonimnog prijavljivanja spolnog uznemiravanja. I dalje veliki broj žrtava nema povjerenja u sustav zaštite i učinkovitost progona te u pravednost brze osude počinitelja pa pritužbe podnose anonimno ili ih uopće ne podnose, ili ih u pojedinim slučajevima umjesto njih podnose treće osobe, anonimno prijavljujući ovu vrst prijestupa.

Republika Hrvatska je i dalje među državama članicama Europske unije u kojoj muškarci (očevi) najmanje koriste rodiljne i roditeljske potpore. Stoga je potrebno djelovati u poslovnim sredinama s ciljem uklanjanja stereotipa koji muškarce odvraćaju od korištenja roditeljskog dopusta.
 
U području obiteljskih odnosa i roditeljske skrbi najčešće očevi iskazuju nezadovoljstvo odlukom o roditeljskoj skrbi nadležnih tijela – centara za socijalnu skrb i sudova te pasivnosti i nepoduzimanju adekvatnih i žurnih mjera nadležnih centara, dok majke ukazuju na nesenzibiliziranost stručnih osoba vezano uz nasilje u obitelji kojem su bile prethodno izložene u obiteljskoj/partnerskoj zajednici.

Pravobraniteljica je u tijeku izvještajne godine nastavila zaprimati pritužbe transrodnih osoba koje su se odnosile na diskriminaciju temeljem rodnog identiteta u području zdravstvenih prava, odnosno pružanja i dostupnosti zdravstvenih usluga, u području rada i zapošljavanja, zatvorskog sustava, kulture i dr.

U javnom djelovanju Pravobraniteljice, kao i postupanju po pritužbama građana/ki, posebna pažnja se vodila u rješavanju problema posebno osjetljivih društvenih skupina koje ulaze u rizike višestruke diskriminacije – žene u ruralnim područjima, žene s invaliditetom, pripadnice nacionalnih manjina, žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, oštećenice kaznenim djelom prostitucije i žrtve trgovanja ljudima.

Temeljem postupanja po pritužbama građana/ki, kao i provedenih istraživanja i analiza, u cjelovitom Izvješću o radu za 2020., dajemo ukupno 83 opisa slučaja i 122 preporuke razvrstane po područjima rada na koja se odnose. Sažetak Izvješća dostupan je OVDJE.

Izvor: Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.