Pripremila: Antonija Dujmović

Prije službene izborne kampanje za predsjednika/cu Republike Hrvatske koja je počela 5. prosinca Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova podsjetila je kandidate/kinje i širu javnost, na načelo ravnopravnosti spolova i obvezu uljuđenog i dostojanstvenog načina komunikacije tijekom kampanje.

U svojem priopćenju Pravobraniteljica navodi kako sukladno Zakonu o ravnopravnosti spolova nisu dozvoljeni pokušaji diskreditiranja političkih konkurenata koristeći uvredljive, omalovažavajuće ili ponižavajuće kvalifikacije druge osobe s obzirom na spol, bračni status, obiteljski status ili spolnu orijentaciju.

Političarke i političari su javne osobe koje svojim djelovanjem postavljaju standarde ponašanja i javnog komuniciranja, pa stoga imaju odgovornost da svojim ponašanjem daju primjer društvu u cjelini, što se odnosi i na potrebu izbjegavanja promicanja rodnih stereotipa ili bilo koje druge vrste diskriminirajućih poruka.

Mediji su pritom dužni odgovorno i vjerodostojno prenositi informacije kako se njihove izjave ne bi pogrešno interpretirale, izbjegavajući pritom tendencioznost, senzacionalizam te posebno afirmiranje svih oblika seksizma.

U skladu s obvezom da djeluje na nepristran način, tijekom izbornog procesa Pravobraniteljica ne može istupati s upozorenjima i preporukama, ali će se na sva pitanja koja su u njezinoj nadležnosti osvrnuti u svom Izvješću o radu za 2019. godinu, a po potrebi i putem javnog priopćenja nakon provedbe izbora.

Među ukupno 60 potvrđenih kandidata za izbor predsjednika/ce RH od hrvatske samostalnosti do danas 10 je žena

Premda za predsjedničke izbore nije propisana spolna kvota (ne podnosi se prijedlog kandidacijske liste, već samo jednog kandidata/kinje), neovisno o tome i ove izbore potrebno je razmotriti iz perspektive ravnopravnosti spolova s obzirom na osjetnu podzastupljenost žena u politici u Hrvatskoj. Podsjećamo, za predsjedničke izbore 2019. koji će se održati 22. prosinca među ukupno jedanaest kandidata tri su žene.

Izvor: Izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2014. godinu

Na šest do sada održanih predsjedničkih izbora od hrvatske samostalnosti, od ukupno 49 kandidata/kinja, tek njih 7 bile su žene (14%). Na prošlim izborima 2014. aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović bila je jedina ženska kandidatkinja. Stoga treba imati na umu da je izbor gđe Grabar-Kitarović kao prve hrvatske predsjednice na prošlim predsjedničkim izborima predstavljao iznimku, a ne posljedicu generalno poboljšanog položaja žena u politici, podsjeća Pravobraniteljica.

Prema nedavno objavljenom istraživanju Vijeća europskih općina i regija (CEMR) o ženama u politici, žene u Europi zauzimaju 34,1% svih političkih upravljačkih pozicija (uzorak: 41 zemlja). Hrvatska se nalazi ispod prosjeka sa 26,3% žena. Među čelnicima država trenutno ima tek šest žena: hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, njemačka kancelarka Angela Merkel, estonska predsjednica Kersti Kaljulaid, slovačka predsjednica Zuzana Čaputova, danska premijerka Mette Frederiksen i srpska premijerka Ana Brnabić.

Zbog spolne neuravnoteženosti, CEMR državama članicama preporučuje da se obvežu na postizanje spolno uravnotežene zastupljenosti u politici te na odgovarajući način preispitaju svoje postupke zapošljavanja, selekcije i nominiranja, kako bi spolna uravnoteženost bila poštivana pri popunjavanju upravljačkih pozicija.

Vezano za to, Pravobraniteljica napominje da, premda stručne i osobne kvalitete kandidata/kinja moraju imati prioritet, spolna podzastupljenost je kriterij koji je poželjno primjenjivati u slučaju njihove objektivne izjednačenosti.

Izvor: Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova