Europski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE) intervjuirao je početkom kolovoza telefonski Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova vezano za cyber nasilje na Internetu zasnovano na rodu, a vezano uz izradu stručne studije o pojavnosti i sve veće raširenosti ove vrste rodno utemeljenog nasilja. Pravobraniteljica je u intervjuu naglasila kako na rodu zasnovano nasilje u virtualnom svijetu nije zapravo nikakva nova pojava, već se radi o kontinuitetu nasilja prema ženama koje se iz stvarnog svijeta već godinama ‘prelijeva’ u tzv. virtualni svijet.
Međutim, Pravobraniteljica je istaknula kako je elektroničko/virtualno nasilje nad ženama ipak novija pojava u našoj zakonodavnoj praksi pa stoga zakonodavni okvir RH debelo kaska za realnošću u smislu pravodobne regulacije, propisivanja sankcija i učinkovitog progona počinitelja. Tek od prije par godina problem progona i sankcioniranja elektroničkog nasilja i govora mržnje putem Interneta vrši ozbiljniji proboj u javni prostor RH te se pokreće javna diskusija. No, javna diskusija uglavnom je uključivala virtualno nasilje putem Interneta koje se čini na štetu djece i mladih, dok su teme rodno uvjetovanog nasilja na Internetu uglavnom bile u drugom planu.
U intervjuu je istaknuto kako je na temelju zaprimljenih pritužbi, Pravobraniteljica kontinuirano upozoravala sve odgovorne dionike na nepostojanje adekvatnog zakonodavnog okvira za sankcioniranje ove vrste protupravnog nasilničkog, po spolu diskriminatornog i rodno uvjetovanog ponašanja u virtualnim prostorima te da počinitelji uglavnom prolaze nekažnjeno dok žrtve često pate od trajnih posljedica i to bez ikakve satisfakcije ili podrške.
Glede domaćeg zakonodavnog okvira, Pravobraniteljica je u svom intervju pojasnila kako Zakon o elektroničkim medijima RH u svom članku 12. propisuje da u audio i/ili audiovizualnim medijskim uslugama nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, te poticati antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Dok članak 325. Kaznenog zakona RH „Javno poticanje na nasilje i mržnju“ propisuje kažnjavanje kaznom zatvora do 3 godine. Međutim, “osvetnička pornografija“ primjerice tek je na inzistiranje institucije Pravobraniteljice zadnjim izmjenama KZ-a iz ove godine uvrštena kao prijedlog zasebnog KD-a, dok je sankcioniranje svakodnevnog i široko-rasprostranjenog govora mržnje, posebice prema rodnim manjinama i ženama na društvenim mrežama i kroz komentare na web-portalima, obuhvaćeno kroz prijedlog izmjene Zakona o elektroničkim medijima.
Što se tiče govora mržnje koji je usmjeren prema ženama, a koji bi se mogao kvalificirati kao rodno uvjetovano nasilje na društvenim mrežama, takve vrste nasilničkih ispada na Internetu i dalje uglavnom prolaze nekažnjeno. Tome je tako iz nekoliko razloga. Prvo, na društvenim mrežama i općenito na Internetu raširena je pojava anonimnih profila koje je teško identificirati pa stoga i učinkovito procesuirati. Drugo, trenutno se vodi javna i stručna debata se o tome tko je odgovoran za takve komentare – pojedinac koji ih objavljuje ili web-portal/društvena mreža koja ih ne uklanja. I treće, država stalno tehnološki kaska za novim metodama skrivanja identiteta kojima se pojedinci služe.
Navedenim problemima doskočilo se spomenutim izmjenama Zakona o elektroničkim medijima. Prema predloženom zakonodavnom rješenju ubuduće će za komentare prvenstveno odgovarati njihovi autori, a ne web-portali i društvene mreže. Zauzvrat vlasnici medija – ako ne žele biti kažnjeni – morat će razviti mehanizme za registraciju korisnika s autentičnim i detaljnim osobnim podacima kako bi isti uopće dobili pristup komentarima i komentiranju. Mediji će dalje biti dužni sve registrirane korisnike na jasan i lako uočljiv način upozoriti na pravila komentiranja kao i na posljedice kršenja propisanih odredaba.
Na pitanje EIGE-a o statistici, Pravobraniteljica je istaknula kako se trenutno o ovoj vrsti nasilja u RH sustavno ne prikupljaju nikakvi podaci pa je potrebno ustrojiti sustav praćenja i prikupljanja podataka, a s ciljem unaprjeđenja zakonodavnog okvira i prakse te razvoja učinkovitih preventivnih mehanizama. Iz istih razloga, naglasila je, nužno je raditi na osvještavanju šire javnosti o ovoj problematici, posebice mladih te svakako na edukaciji svih dionika koji sudjeluju u progonu i suzbijanju ovih oblika nasilja, ali i političara koji kreiraju zakonodavni okvir.
Na temelju prakse i višegodišnjih analiza, Pravobraniteljica je zaključila kako od svih metoda suzbijanja rodno utemeljenih nasilničkih ponašanja, represivne mjere uvijek predstavljaju kratkoročna rješenja s vrlo ograničenim učinkom. Za razliku od represije, svi oblici preventivnog rada, uključujući i dugotrajne terapijske te resocijalizacijske procese s počiniteljima, predstavljaju učinkovita i dugoročna rješenje te su garant uspješnog suzbijanja, ali i iskorjenjivanja ove vrste nasilja. Zaključno, Pravobraniteljica je istaknula kako je od neizmjerne važnosti kreirati preventivne programe koji će od prvog razreda osnovne škole utjecati na osvještavanje i educiranje djece o sigurnom korištenju Interneta.
