Ured za ravnopravnost spolova izradio je zaključke i preporuke EU Konferencije na visokoj razini „Sudjelovanje žena na tržištu rada – društvena dobit“ održane u Zagrebu tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU. Zaključci i preporuke, doneseni na temelju rasprava dionika podijeljenih u četiri panela, ukratko opisuju izazove koji sprječavaju punopravno sudjelovanje žena na tržištu rada te navode što je predloženo na EU Konferenciji radi postizanja povećanja broja žena na tržištu rada.

Zaključci i preporuke podijeljeni su u četiri odjeljka;
– Rodna dimenzija nestandardnih i atipičnih oblika rada,
– Dostupnost, kvaliteta i pristupačnost dugotrajne njege kod kuće,
– Uznemiravanje i seksualno uznemiravanje u svijetu rada te
– Ponuda i potražnja vještina i zanimanja na tržištu rada iz rodne perspektive. Potonje ovom prilikom izdvajamo.

O ponudi i potražnji vještina i zanimanja

Promjene u tehnologijama – automatizacija, digitalizacija, internetska koordinacija – očito se odražavaju na tržište rada. Ove prilagodbe digitalnom dobu nameću posebne izazove državama članicama kao što su promjene u vrsti posla, obrazaca rada i radnih uvjeta. Te su promjene posebno pogodile žene.

Profesionalna segregacija vidljiva je u STEM-u (prirodne znanosti, informatika, inženjerstvo i matematika) gdje dominiraju muškarci, te u EHW-u (obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb) gdje radnice čine većinu. I ostala pitanja, poput mogućih negativnih utjecaja digitalizacije u sektorima u kojima dominiraju žene i pitanja razlike u plaćama neproporcionalno negativno utječu na žene.

PRIMJER DOBRE PRAKSE:
„Girls’ day“ – dani otvorenih vrata u tehnološkim tvrtkama – projekt Njemačke vlade koji je potaknuo uključivanje 2 milijuna djevojaka u jednodnevnu obuku u 110.000 tvrtki. Obuka je bila na poslovima koji su tipično „muški“ (obrtnička i STEM zanimanja). Time se povećava motivacija djevojaka za ta zanimanja i otvara mogućnost njihovog kasnijeg zapošljavanja u tvrtkama koje sudjeluju u ovom događaju.

  • Rodne uloge i izbor karijera utječu na segregaciju žena i muškaraca na tržištu rada. Kako bi se potaknula zapošljivost radnika/ica i puno sudjelovanje žena i muškaraca na tržištu rada, potrebno je dugoročno ulaganje u vještine, posebno digitalne vještine. Očekivanja se odnose i na poslodavce i na državu.
  • Rodni stereotipi i tradicionalne uloge u društvu doprinose nejednakoj raspodjeli prilika na tržištu rada. Izbor adekvatnog zanimanja vrlo je važan čimbenik uspjeha i jednakih mogućnosti u svijetu rada pa je potrebno već u ranoj dobi i kroz sustav obrazovanja utjecati na otklanjanje stereotipa i zainteresiranost mladih za ne-tradicionalne, rodno neopterećene izbore zanimanja.
  • Planiranje mjera za smanjenje prepreka zapošljavanju žena moraju se pažljivo razmotriti sa svim relevantnim dionicima, uključujući stručnu javnost, poslodavce i sindikate, te ih financirati na odgovarajući način.

Izvor: Ured za ravnopravnost spolova RH