U povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 25.11. i početka globalne kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“, priopćenjem za javnost obratila se Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. U priopćenju se posebno ističu posljedice koje je pandemija ostavila na društvo u kontekstu borbe protiv rodno utemeljenog nasilja:
“Na temelju dostupnih statističkih podataka, može se nedvojbeno zaključiti da je došlo do porasta nasilja u obitelji i nasilja nad ženama u razdoblju od kada je proglašena epidemija bolesti COVID-19.
Usporedba podataka Ministarstva unutarnjih poslova iz prvih 6 mjeseci 2019. godine i prvih 6 mjeseci 2020. godine ukazuje na porast kaznenih djela nasilja u obitelji za preko 40%. Statistički podaci pokazuju da je u drugom kvartalu 2020., dakle nakon proglašenja epidemije, došlo do porasta nasilja u obitelji u odnosu na prvi kvartal 2020. u svim aspektima. Konkretno, porastao je broj počinitelja prekršaja nasilja u obitelji za 43% i broj žrtava za 44%, dok je broj žrtava kaznenog djela nasilja u obitelji u drugom kvartalu bio za 12% veći nego u prvom.
Pritužbe koje je institucija Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova zaprimala, također upućuju na povećanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama i u smislu učestalosti i u smislu težine kaznenih djela. Pored toga, o povećanom broju poziva žrtava nasilja u obitelji izvještavaju i organizacije civilnog društva koje se bave savjetovanjem i zaštitom žena žrtava nasilja.
Samo zbog izolacije ljudi koji inače nisu nasilni neće to odjednom postati. No, moguće je da ondje gdje je do sada nasilje bilo prisutno u ostalim oblicima (kao emocionalno, verbalno, ekonomsko, psihičko i sl.) u ovim okolnostima preraste i u fizičko nasilje. Ili u situacijama gdje je postojao neki oblik fizičkog nasilja, njegovi oblici eskaliraju. Upravo zbog toga se na gotovo svim razinama, od UN-a, Europskog parlamenta i Svjetske zdravstvene organizacije, do našeg bivšeg Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku govorilo o opasnosti povećanja nasilja prema ženama dok su na snazi mjere ograničenja kretanja zbog pandemije koronavirusa. A kako su zaštitne mjere i dalje na snazi, i po svoj prilici bit će i dalje, treba voditi još više računa o tome da u posebnim okolnostima samoizolacije i ograničenja kretanja i života dolazi do svih oblika nasilja prema ženama i nasilja u obitelji u povećanom obimu.
Naime, u uvjetima kada su obitelji prinuđene da cijelo vrijeme borave u istom prostoru bez mogućnosti izlaska, odnosno pod posebnim mjerama ograničenja izlazaka, mnoge žrtve nasilja u obitelji trpe dvostruki strah – strah od partnerovog nasilja i strah od zaraze. U takvim uvjetima mnoge žrtve rodno utemeljenog nasilja neće ni prijavljivati nasilje iz straha od zaraze i osjećaja bespomoćnosti u uvjetima ovakve društvene krize ili čak iz straha da će ih društvo osuđivati više nego inače.
Sukladno navedenom istaknimo da se Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i kampanja 16 dana aktivizma ove godine obilježava u posebnim okolnostima pandemije virusa COVID-19 koja u velikoj mjeri i na različite načine pogoršava situaciju i negativno utječe na sve dosadašnje napore uložene u rješavanje problema rodno utemeljenog nasilja. Nemogućnost osobnih susreta, osim online konferencija i razgovora, u velikoj mjeri odražava se i na pravodobnu i cjelovitu razmjenu informacija, dogovora o suradnji ili sinergijskom pravodobnom i učinkovitom djelovanju nadležnih tijela.
Zbog činjenice da žrtve rodno utemeljenog nasilja moraju dobiti zaštitu, a počinitelji biti sankcionirani neovisno o otežanoj društvenoj situaciji zbog epidemije, pozivam sve društvene dionike da ulože dodatni napor u prevladavanje posljedica javno-zdravstvene situacije u cilju brzog reagiranja na prijave i učinkovite zaštite žrtava.”
Cjelovito priopćenje Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova pročitajte OVDJE.
