Opozicijske stranke pokrenule inicijativu za vraćanje prava na pobačaj u Ustav RH

2022-07-08T16:57:42+00:008. srpnja 2022.|Institucije|

Piše: Bojana Guberac

Radnička fronta započela je s opozicijom prikupljanje potpisa s ciljem upućivanja u proceduru prijedlog izmjene Ustava kojom bi bilo zagarantirano pravo na pobačaj. Nakon slučaja Mirele Čavajda koji je potresao Hrvatsku RF je dobila podršku opozicije – inicijativu su za sada potpisali zastupnici i zastupnice Možemo, SDP-a, GLAS-a, Centra i IDS-a.

U razgovoru za Žene i mediji saborska zastupnica Katarina Peović ističe da je Radnička fronta godinama upozoravala da je važno vratiti pravo žene na izbor koje je bilo u ustavu SFRJ. Objašnjava da je spomenuta inicijativa zapravo pokušaj vraćanja zajamčenog prava u bivšoj Jugoslaviji.

“Krenuli smo u vraćanje toga prava koje je bilo upisano u ustav Socijalističke Republike Hrvatske iz 1974. godine. Nije riječ o nekom novom pravu već vraćanju onoga što je izboreno ženskim borbama i zagarantirano zakonskim odrednicama. To je važna distinkcija kako bismo upozorili da je u našem slučaju riječ o progresivnim stavovima i politikama koje nas stavljaju i ispred nekih zemalja zapadnih demokracija. Danas i u Francuskoj većina u parlamentu pokreće ustavne izmjene upravo u tom smjeru – osiguravanja ženama prava na izbor. Mi smo to pravo već imali upisano u Ustav iz kojeg je izbačeno na nalog Kaptola 1990. godine”, kazala je Peović.

Da bi se prijedlog uputio u proceduru potreban je 31 potpis, no Peović podsjeća da je za promjenu Ustava potrebna dvotrećinska većina, stoga je moguće, dodaje, da prijedlog neće proći. Ako prijedlog ne prođe – očekuje referendum.

“Prije pokretanja referenduma potrebno je iscrpiti sve mogućnosti. To je bitno i zato da glasači vide tko se zalaže za koje vrijednosti. Naime, ne znam koliko je to poznato u javnosti, da dvotrećinska većina HDZ-ovih i Mostovih birača podržava pravo žene na izbor. Stoga u ovom pitanju zapravo postoji snažan konsenzus društvene većine, samo je pitanje hoće li desnica odlučiti iznevjeriti svoje birače. U svakom slučaju ako do toga dođe idemo na referendum gdje se radujem da će se i HDZ-ovi birači potpisivati za naš prijedlog.”

U Hrvatskoj ženino pravo na pobačaj, kako navodi Ustavni sud, štiti članak 35. Ustava koji govori o pravu na privatnost. Saborska zastupnica Radničke fronte smatra da je neophodno da se vrati ustavna odrednica o pravu na odlučivanje o rađanju djece i da se nju razdvoji od prava na privatnost.

“Pravo na privatnost može biti različito interpretirano. Pravo muškarca koji želi biti otac, primjerice, ne može biti ispred prava žene koja zatrudnjela i želi pobaciti. Čudan je stav koji je zauzeo HDZ po ovom pitanju – oni naime tvrde da nema potrebe mijenjati Ustav, između ostalog i zbog ustavno zagarantiranog prava na privatnost, ali i zbog presude Ustavnog suda iz 2017. godine koja je potvrdila da se medicinski prekid trudnoće na zahtjev žene ne može zabraniti. Ako je tako – ako postoji suglasje oko toga prava, onda uopće nije jasno zašto se izrijekom to pravo ne bi i vratilo u Ustav. No jasno, nije slučajno da je taj članak nestao iz tzv. “božićnog ustava” 1990. godine. Nakon što je članak nestao – kreću svi mogući napadi na to žensko pravo.”

Ustav Republike Hrvatske u članku 47. dopušta prigovor savjesti vojnim djelatnicima koji radi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama. Parlamentarna skupština Vijeća Europe utvrdila je pravo na priziv savjesti u medicini Rezolucijom 1763 iz 2010. godine, a njome se jamči da niti jedna pravna ili fizička osoba neće biti prisiljena ili se držati odgovornom, niti će se na bilo koji način diskriminirati ako odbije izvršiti pobačaj ili eutanaziju. Premda je u Hrvatskoj pobačaj legalan, teško je dostupan što je zorno oslikao slučaj Čavajda, ali i brojne druge priče žena koje su se odlučile na pobačaj.

“Nije slučajno da se koncept „priziva savjesti” u ginekologiji u javnim bolničkim ustanovama javlja devedesetih paralelno sa svim oblicima formalne i neformalne privatizacije zdravstva. Naša novinarka Nataša Škaričić je pisala o tome – sve se zbiva nakon Hebrangovih izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 1993. godine i Pravilnika o radu zdravstvenih djelatnika izvan punog radnog vremena iz 1994. godine, koji je kasnije proglašen neustavnim. To su izmjene koje su omogućile tzv. dvojni rad i široko otvorile vrata za otvaranje privatnih klinika i ordinacija zaposlenicima javnog sektora, što su osobito prihvatili ginekolozi”, napominje Peović.

Nakon toga, kaže Peović, SDP-ova vlada, odnosno tadašnji ministar zdravstva Andro Vlahušić 2003. donosi Zakon o liječništvu u koji je uneseno pravo liječnika da odbiju provođenje dijagnostike, liječenja i rehabilitacije pacijenta, radi svojih etičkih, vjerskih ili moralnih razloga, s ograničenjem da se to pravo ne kosi s pravilima struke i da odluka ne ugrožava zdravlje i život pacijenta. Pravo na priziv savjesti priznato je i medicinskim sestrama člankom 3. stavkom 4. Zakona o sestrinstvu.

“To se pravo upravo ne kosi s pobačajem. Žene se od tada maltretira, dovodi u podređeni položaj, a zanimljivo je da iako postoji isto pravo za medicinske sestre, ono je kod njih manje prisutno, što odaje i klasnu dimenziju ove liječničke privilegije. Samo dvije godine nakon donošenja Zakona o liječništvu ženska reproduktivna prava su srozana a niz bolnica u zemlji gotovo je prestalo obavljati pobačaje. Tzv. Petrova u Zagrebu s 40 prigovarača od 45 ginekologa ili splitski KBC s 32 prigovarača od 34 ginekologa –dovoljno su dramatični primjeri s obzirom na to da je riječ o bolnicama koje su povezane i s medicinskim fakultetima te bliske vladajućim garniturama.”

Problem će se, mišljenja je saborska zastupnica, sigurno početi rješavati nakon što se osigura vraćanje prava na pobačaj u Ustav RH.

“Svaka će bolnica biti pod udarom privatnih tužbi ako to pravo neće osiguravati. No osim toga, potrebno je mijenjati Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju tako da pobačaj bude besplatan odnosno financiran iz sredstava HZZO-a, te Zakon o zdravstvenoj zaštiti tako da se ukine mogućnost dvojnog rada. Nedostupnost pobačaja naviše je povezana s procesima privatizacije i komercijalizacije zdravstva. Kada ta usluga dobije konačno status prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, postane besplatna – predatorski odnos privatnog i javnog će prestati. To osim toga od nas traži i CEDAW odbor UN-a koji je donio niz preporuka Vladi RH o ostvarivanju prava na pobačaj koje se, između ostalog, odnose i na to da pobačaj mora biti besplatan. Također je potrebno ukinuti dvojni rad liječnika koji ujutro rade u javnoj bolnici, a popodne u privatnoj – što je temelj korupcije u zdravstvu i parazitskog odnosa privatnog prema javnom.”

U srijedu je Radnička fronta na čelu s Katarinom Peović održala prosvjednu akciju koja je imala epilog na Markovom trgu.

“Transparentnom ´Pobačaj u Ustav´ poručili smo da je vrijeme da izađemo na ulicu, da ćemo na jesen izaći na štandove i potpisivati za referendumsko pitanje povratka pobačaja u Ustav RH. Javnost je prilično senzibilizirana za ovu temu uzmemo li u obzir da je pravo žene na izbor desetljećima u istraživanjima javnog mnijenja imalo apsolutnu podršku, bez obzira na napore ultrakonzervativne manjine i posljedice štetnih odluka liječničkih lobija i zdravstvene administracije. Prema anketi HRejting iz svibnja ove godine za 73% ispitanih zabrana pobačaja je neprihvatljiva; da pobačaj treba biti zabranjen misli samo malo više od 15% ispitanika; dok je malo više od 11% neutralno po tom pitanju”, naglašava Peović koja je za naš portal dala komentar o recentnim događajima u Americi po pitanju pobačaja.

“Šarolik zakonodavni okvir o pobačaju u federalnim državama Sjedinjenih Američkih Država koji je postojao do 1973. zapečaćen je odlukom Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država u slučaju Roe protiv Wadea. Njome je Sud utvrdio da Ustav Sjedinjenih Američkih Država štiti slobodu trudne žene da donese odluku o pobačaju bez prekomjernih ograničenja. No sada je promijenjen sastav Vrhovnog suda u koje je Trump imenovao svoje suce, pri čemu su i poslovično nepragmatični demokrati igrali svoju ulogu, te ukinuo tu povijesnu odluku. To je pak dovelo do situacije u kojoj će, prema nekim predviđanjima čak 26 država zabraniti pobačaj ili uvesti neke oblike restrikcije.”

Smatra da je do takvog scenarija u Hrvatskoj mnogo teže doći, ali ne i nemoguće.

“Ustavni suci se biraju dvotrećinskom većinom u Saboru, što redovito završava tako da je polovica ustavnih sudaca izbor desnog centra, a druga polovica lijevog. Tako će biti i 2024. godine kada Sabor bude birao 10 od 13 ustavnih sudaca. No u nas je to pravo ugroženo na jedan drugi način – koji sam prethodno ukratko pokušala opisati, zbog čega smatram da je prije svega potrebno povesti borbu za javno zdravstvo”, zaključila je saborska zastupnica Katarina Peović.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.