Online nasilje nad ženama – žrtva prijavila zlostavljača pa otkriveno još 35 njegovih žrtava

2023-02-23T15:42:57+01:0027. prosinca 2022.|Civilno društvo|

U nastavku prenosimo tekst Miroslava Edvina Habeka objavljen na portalu zagrebi.hr realiziran u okviru Programa poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.

Zagrebačka policija krajem listopada izvijestila je o uhićenju 21-godišnjaka osumnjičenog za silovanje, podvođenje, prijetnje i prostituciju. Dotični je s više desetaka žrtava (!?) stupao u kontakt preko društvenih mreža da bi, nakon stjecanja njihova povjerenja i dobivanja fotografija seksualno eksplicitnog sadržaja, krenuo s ucjenama, prijetnjama i zlostavljanjem, ali i seksualnim nasiljem u fizičkom obliku.

Zlostavljača se tereti da je u posljednje tri ili četiri godine nad 36 žrtava počinio rekordnih 57 kaznenih djela. Čak 31 žrtva bila je maloljetna, a posebno je zabrinjavajuće u ovome slučaju da je samo prva žrtva prijavila zlostavljača. Svih ostalih 35 žrtava je šutjelo!

“Od straha, srama, stigmatizacije, nepovjerenja u najbliže i sustav nisu progovarale o svojoj patnji produljujući tako agoniju i zapadajući sve dublje u nasilnikovu mrežu. Da ova jedna jedina žrtva nije prijavila slučaj policiji, zlostavljanje i nasilje bi i dalje trpjelo njih 35. I tko zna još koliko”, ističe se na portalu ‘Žene i mediji’ koji je pokrenula Agencija za elektroničke medije (AEM), partner udruge B.a.B.e. – najvažnije hrvatske organizacije civilnog društva u suzbijanju online nasilja nad ženama.

Vijest o uhićenju dosad najvećeg serijskog (online) zlostavljača žena prošla je ”ispod radara” većine vodećih hrvatskih medija iako je, kako stručnjaci ističu, slučaj izrazito indikativan. Naime, uhićenje tog zlostavljača pokazuje jasnu povezanost online i fizičkog nasilja, ali ukazuje i na ključne pojmove u njihovu suzbijanju – povjerenje i edukaciju.

“Povjerenje u sustav kako bi prijava nasilja postala samorazumljiva, a ne iznimka – povjerenje u obitelj i prijatelje koji će bez osuđujućih prodika pružiti podršku, razumijevanje i pomoć žrtvi. Da bi se to postiglo nužna je edukacija i osvješćivanje šire javnosti s ciljem destigmatizacije žrtve”, ističu na stranicama AEM-a.

Alati za prijavu nasilja

No, upravo najvažniji projekt za borbu protiv online nasilja nad ženama je SURF and SOUND kojega provodi Udruga B.a.B.e. s partnerima, a omogućuje žrtvama sustav prijave preko platforme NEON – alata za prijavu online nasilja i pristupa podršci u obliku besplatnog pravnog i psihološkog savjetovanja te, što je izrazito važno, podršku osobe od povjerenja prilikom odlaska na policiju i podnošenja prijave.

“Pratimo slučaj jednog višestrukog počinitelja i sudski postupak koji se vodi protiv njega. Bili smo u kontaktu sa žrtvom koja nije bila ozbiljno shvaćena prilikom prijavljivanja tog slučaja prije otprilike dvije godine, da bi sada taj slučaj napokon počeo dobivati svoj epilog, budući da je protiv počinitelja podignuta optužnica”, kazao je voditelj platforme NEON Dean Šarčević, ujedno i ‘osoba od povjerenja’ žena koje prijavljuju online nasilnike. Pritom je naglasio je da se, osim preko NEON-a- platforme pokrenute krajem prošle godine, online nasilje može prijaviti telefonom, emailom, ali i osobnim dolaskom u prostorije Udruge B.a.B.e.

Potvrdio je i kako su u udruzi B.a.B.e., prema podacima, do listopada zaprimili više od 130 prijava o počinjenom online nasilju nad ženama te kako je u pedesetak slučajeva bila riječ o objavljivanju ili prijetnji objavljivanjem seksualno eksplicitnog sadržaja (kolokvijalnog naziva revenge porn – osvetnička pornografija).

Šarčević ističe i kako je to, prema svemu sudeći, samo vrh ledenog brijega jer kada je riječ o objavi, ili prijetnji objavom spolno eksplicitnog sadržaja, žrtve navedeno prijavljuju u samo četiri posto slučajeva. Naime, takvi su rezultati europskih istraživanja, a slična je situacija i kod nas, a novih kvalitativnih istraživanja o tome u Hrvatskoj još nema.

No, s druge strane – upravo platforma NEON i udruga B.a.B.e. bilježi velike uspjehe u poticanju žrtava na prijavu online nasilja i pružanju podrške koja im je potrebna.

“Promatrajući slučajeve s kojima su se nama obratile žrtve online nasilja, smatram bitnim istaknuti da je stopa prijave nasilja policiji i Državnom odvjetništvu oko 40 posto. Prijave se razlikuju po oblicima nasilja, ali zajedničko im je da žrtve trpe nasilje duže vrijeme, a tek zbog eskalacije ili brutalizacije se odlučuju na prijavu”, kaže Šarčević.

Posljedice osvetničke pornografije mogu biti katastrofalne. Nažalost, svjedoci smo slučajeva da su neke od žrtava i počinile samoubojstvo, ističu u udruzi B.a.B.e. Šarčević na to nema službenog komentara jer, kako ističe, uglavnom je u tim slučajevima riječ o maloljetnim osobama.

Razmišljanje o suicidu

“Obraćaju nam se i maloljetne osobe. U nekim situacijama pružamo izravnu pomoć, a u drugima prijave prosljeđujemo drugim institucijama uključujući i Centar za sigurniji internet (CSI) koji također radi važan posao prevencije i suzbijanja online nasilja. Sve žrtve razmišljaju o suicidu, a to je pokazatelj opasnosti ovog oblika nasilja. Mlađe osobe, od 15 do 30 godina izložene su većem riziku i više su izložene nasilju, ali obraćaju nam se i osobe srednje životne dobi. Najčešće se slučajevi online nasilja događaju nakon završetka internetskih partnerstava, a nakon toga nastaju problemi i počinje zlostavljanje”, ističe Šarčević. Dodaje i kako, nakon obraćanja udruzi B.a.B.e, slijedi postupak u kojem se kod žrtve pažljivo ‘razbijaju’ sve posljedice dotadašnjeg nerazumijevanja i osude okoline, zbog čega nasilje u većini slučajeva žrtve i ne prijavljuju.

“Prvo pristupimo pravnom savjetovanju kako bismo imali činjeničnu podlogu i definirali sve okolnosti slučaja – postojanje dokaza, svjedoka i ostaloga. Nakon toga savjetujemo i provodimo psihološko savjetovanje koje je u prvom dijelu usmjereno i na savladavanje traume kod žrtve, ali onda i na ohrabrenje da žrtva nasilje i prijavi. Nakon toga, osoba od povjerenja prati žrtvu na policiju, pruža joj emocionalnu podršku. Upravo se to pokazalo kao izuzetno dobar mehanizam, odnosno usluga koja utječe na povećanje stope prijave nasilja”, kaže voditelj projekta SURF and SOUND.

Upravo je Šarčević u najvećem broju slučajeva bio osoba od povjerenja žena žrtava koje su prijavile online nasilje te pritom ističe kako žrtvama, u najvećem broju slučajeva, nije bio problem što je osoba od povjerenja bila muškog spola.

“Žrtve su prije i na početku prijave najčešće teškog anksioznog stanja. U svakom trenutku je potreban veliki stupanj senzibilizacije i razumijevanja žrtve jer i najmanja sitnica može je izbaciti iz, uvjetno rečeno, ravnoteže nakon što je donijela odluku o prijavi nasilja. Primjerice, to može biti i sasvim dobronamjerna uputa o posljedici podnošenja lažne prijave, što predstavlja kazneno djelo, a policija i državno odvjetništvo mora s time upoznati svaku podnositeljicu prijave. To u žrtvi katkada izazove strah da će ako nešto krivo kaže biti prozvana i procesuirana. Uzrok tome je nepoznavanje prava i zakona, što može dovesti do pojave nesigurnosti i bojazni od posljedica prijavljivanja nasilja, a to ne bi smio biti slučaj. Ipak, uobičajeno nakon što počne iznositi svoj slučaj, žrtva se ohrabri, ali često i unatoč tome ne može reći sve što bi trebalo zanimati policiju. Stoga, svoj iskaz i nadopunjava ili mijenja raspored iskaza što je razumljivo zbog situacije u kojoj se žrtva nalazi”, ističe Šarčević.

Slučaj Severina ne može se više ponoviti

Često se i same žrtve iznenade svojim uspješnim suočavanjem s tijelima kaznenog progona, kaže Šarčević. Dodaje i kako veliki strah postoji u početku i prije samog postupka, a onda slijedi ogromno olakšanje i osjećaj snage i ponosa kad prijave nasilje, ponajviše nakon završetka podnošenja prijave i okončanja postupka. Sudskog postupka koji, u većini slučajeva, traje predugo.

“Od podizanja optužnice do sudskog procesa cijeli postupak traje predugo. Kroz taj dugi period žrtva prolazi kroz ogromne amplitude osjećaja – pozitivnih i negativnih te žrtva prolazi i kroz više ciklusa reviktimizacije. Zbog toga je iznimno važno da ti postupci budu učinkoviti i tu činjenicu suci i sutkinje moraju uvijek imati na umu”, objašnjava Šarčević.

Dodaje i kako je potrebno osvještavanje i edukacija sudaca i sutkinja koji odlučuju u slučajevima online nasilja nad ženama te pohvaljuje inicijative o eventualnom osnivanju specijaliziranih odjela koji bi odlučivali o slučajevima rodno uvjetovanog nasilja.

“Smatram da bi to bio dobar smjer jer bi se, pored učinkovitijeg pristupa pravdi, razvijalo kvalitetno razumijevanje rodno uvjetovano nasilja i širenje znanja i dobre sudske prakse unutar pravosudnog sustava”, zaključuje Šarčević. Dodaje i kako je dostupnost dokaza veliki izazov u ovim digitalnim vremenima te da se tu trebaju ulagati dodatni napori, financijska sredstva da se provode postojeće zakonske odredbe i mogućnosti da bi se uspješno pribavili digitalni dokazi u slučajevima ovakvog nasilja.

Novinarke češće pogođene online seksualnim uznemiravanjem

No, ključna je prijava žrtve online nasilja i prekid njihove šutnje, ističu u udruzi B.a.B.e. jer bez prijave nema ni postupka, ni kazne za počinitelja.

“Istraživanja pokazuju da su žene na istaknutim pozicijama, primjerice – novinarke, političarke i aktivistice u većoj opasnosti od online nasilja. Smatram kako je potrebno osvijestiti da prelaženje preko incidenata nasilja i uznemiravanja nije rješenje, što se trenutno događa te je potrebno ohrabriti ih na prijavu. Žene na javno istaknutim pozicijama, primjerice novinarke, najčešće smatraju da nemaju dovoljno vremena za cijeli postupak ili da će prijavom napraviti još veću štetu same sebi, s obzirom na prirodu njihovog posla. Imali smo nekoliko slučajeva, a istraživanja također na to ukazuju, da su žene novinarke u većem riziku i češće su pogođene online seksualnim uznemiravanjem, ali i online uhođenjem. Nadam se da ćemo uspjeti pokrenuti raspravu u javnosti u koju bi se uključile i novinarke i stručnjaci s mišljenjima i preporukama kako adekvatno zaštiti i prevenirati online nasilje prema ženama na istaknutim pozicijama”, zaključuje Šarčević.

Online nasilje nad ženama ipak je prepoznato kao problem u hrvatskom društvu, a dijeljenje snimki eksplicitnog seksualnog sadržaja bez pristanka snimane osobe od srpnja prošle godine postalo je kazneno djelo za koje je predviđeno od jedne do tri godine zatvora. Najpoznatija, pak, žrtva takvog nasilja bila je 2004. poznata hrvatska pjevačica Severina.

“Rekao bih da se slučaj Severine sada ne bi mogao ponoviti. Nadišli smo to vrijeme i mislim da to više nije moguće. Takvi slučajevi sada su s jedne strane i u kaznenoj domeni, a s druge strane razvijena je i više razina standarda medijskog izvještavanja koja bi zapriječila objavu takvog sadržaja”, zaključio je Šarčević.

Izvor: zagrebi.hr / Miroslav Edvin Habek

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.