Prema istraživanju Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), procjenjuje se da je 23 posto žena barem jednom u životu iskusilo online zlostavljanje ili uznemiravanje. Više od 70 posto žena koje su bile u nasilnim vezama nakon prekida suočilo se s online nasiljem. U nastavku prenosimo tekst Miroslava Edvina Habeka realiziran u okviru Programa poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.
U sjeni obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama – 25. studenoga, ispod radara šire javnosti prošla je vijest da je na europskom natječaju odobreno dodatnih 180.000 eura za SURF and SOUND 2.0., nastavak programa pružanja besplatnih usluga podrške ženama online nasilja u Hrvatskoj.
Projekt SURF and SOUND Agencije za elektroničke medije (AEM) i organizacije B.a.B.e. (Budi aktivna, Budi emancipirana), pokrenut lani u ožujku, sada je i u Europi priznat kao jedinstveni projekt u kojem se jedna hrvatska organizacija civilnog društva i medijski regulator i promicatelj medijske pismenosti bore protiv online nasilja prema ženama – specifičnog oblika nasilja koji je uzeo maha, a tek treba biti prepoznat u širem kontekstu i dobiti odgovarajući institucionalni odgovor.
“Prema istraživanju Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), provedenom 2012., procjenjuje se da je 23 posto žena iskusilo online zlostavljanje ili uznemiravanje barem jednom u životu, dok je jedna od 10 doživjela online nasilje nakon 15. godine. Istraživanja također pokazuju da se više od 70 posto žena koje su bile u vezama koje su bile nasilne, također suočilo s online nasiljem nakon prekida tih veza. Radi se dakle o kontinuumu nasilja, s jedne strane, a s druge strane, žene mogu biti žrtve potpuno nepoznatih počinitelja koji su se fokusirali na njih upravo zato što su žene”, ističe Dean Šarčević, voditelj projekta SURF and SOUND.
Priznanje hrvatskom modelu borbe
Hrvatski model borbe protiv online nasilja nad ženama dobio je i vrijedno priznanje u Europi. Naime, kako Šarčević ističe, Island je ovog mjeseca preuzeo šestmjesečno predsjedanje Odborom ministara Vijeća Europe te je u prioritete predsjedanja postavio upravo suzbijanje rodno uvjetovanog online nasilja.
Osim toga, 6. prosinca, u Vijeću Europe u Strasbourgu, održat će se konferencija na visokoj razini, uz sudjelovanje predsjednika Islanda te u organizaciji odjela za kibernetički kriminal i Skupine stručnih osoba za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (GREVIO), pod nazivom “Udruživanje snaga: primjena okvira kibernetičkog kriminala na digitalno nasilje nad ženama”, u sklopu koje je pozvana udruga B.a.B.e. i to upravo zbog predstavljanja iskustva suzbijanja online nasilja u Hrvatskoj.
Stoga, iznimno je vrijedno predstaviti definiciju online nasilja nad ženama udruge B.a.B.e. ”Definicija online nasilja nad ženama proteže se na svaki čin rodno uvjetovanog nasilja prema ženama koje je djelomično počinjeno, potpomognuto ili pogoršano dijelom ili u potpunosti korištenjem internetsko-komunikacijskih tehnologija kao što su mobilni telefoni i pametni telefoni, internet, platforme društvenih medija ili e-pošta, protiv žene zato što je žena, ili utječe na žene neproporcionalno. Možemo reći da i muškarci mogu biti žrtve online nasilja, međutim oblici koji ih najčešće pogađaju su drugačiji, a i posljedice, štete po muškarce su slabijeg intenziteta. Rodno uvjetovano online nasilje također disproporcionalno i sa specifičnim oblicima pogađaju LGBTIQ osobe, pa primjerice muškarci koji su žrtve objavljivanja snimki eksplicitnog sadržaja su i najčešće gay muškarci”.
Osvetnička pornografija
Hrvatski projekt SURF and SOUND bio je pokrenut u ožujku 2021., a u sklopu njega i online platforma NEON (NE!Online Nasilju), preko koje su zaprimane prijave o online nasilju nad ženama i koje mogu poslužiti kao referentni podaci o porastu takvog oblika nasilja.
Ukupno je do listopada ove godine zaprimiljeno 130 prijava online nasilja prema ženama, kazao je Šarčević. Dodao je i kako je u 51 slučaju riječ o objavljivanju ili prijetnji objavom seksualno eksplicitnog sadržaja (revenge porn – osvetnička pornografija), te da se nerijetko žrtve paralelno suočavaju i s drugim oblicima online nasilja, poput doxinga (otkrivanje osobnih podataka radi nanosenja štete ili uznemiravanja), uhođenja (stalking) te ucjene i iznude (sextortion).
”Čak 92 slučaja online nasilja prijavljeno je putem platforme Neon, što potvrđuje da se platforma etablirala kao koristan alat za prijavu i pristup besplatnim uslugama podrške žrtvama. Važno je napomenuti da nakon prijave putem online obrasca na platformi nastavljamo komunikaciju mailom, telefonom i osobno s korisnicama, ovisno o njihovoj preferenciji te im pružamo psihološku pomoć, pravno savjetovanje i podršku Osobe od povjerenja prilikom prijave nasilja policiji ili državnom odvjetništvu”, ističe Šarčević.
Zloglasni doxing i sextortion
Kako mnogi ističu, možda najgnjusniji oblik online nasilja nad ženama je reveng porn – osvetnička pornografija, objava seksualno eksplicitnog sadržaja, najčešće nakon prekida veze, a za što je novim zakonom predviđena kazna i do tri godine zatvora.
“Od stupanja na snagu članka 144.a Kaznenog zakona u srpnju 2021. pa do kraja travnja 2022. evidentirana su ukupno 24 kaznena djela. Pokrenuto je ukupno šest sudskih postupaka zbog počinjenja kaznenog djela iz čl. 144.a – zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja. U tri predmeta donesena je osuđujuća presuda (pravomoćno), a tri predmeta su u rješavanju. (podaci iz lipnja 2022.). No, važno je napomenuti da postoje slučajevi koji su prijavljeni prije uvođenja novog kaznenog djela, a procesuirani su kao kazneno djelo nedozvoljene uporabe osobnih podataka ističe Šarčević.
Osim revenge porna – osvetničke pornografije, zloglasni je i doxing – razotkrivanje informacija podobnih za identifikaciju osobe u online prostoru, kao što su ime i prezime, kućna adresa, radno mjesto, broj telefona, financijske i druge osobne informacije sa svrhom uznemiravanja, prijetnje ili nanošenja štete žene – žrtve online nasilja.
Otvaranje lažnih profila
”Ponekad je dovoljno da počinitelj samo jednom objavi osobne podatke, nakon čega žrtvu uznemirava veliki broj nepoznatih osoba bilo pozivima, osobnim kontaktom na adresi stanovanja ili radnom mjestu. U velikom broju slučajeva počinitelji otvaraju i veći broj lažnih profila na društvenim mrežama koristeći fotografije i osobne podatke žrtve. Radi se o kršenju privatnosti te se dovodi u vezu s kaznenim djelom nedozvoljene uporabe osobnih podataka iz članka 146. Kaznenog zakona, a ukoliko je radnja učestala i odvija se kroz dulji vremenski period i s kaznenim djelom nametljivog ponašanja iz članka 140.”, ističe Šarčević.
Jedan od notornih oblika online nasilja nad ženama je i sextortion – seksualno iznuđivanje sa sve većim brojem prijavljenih slučajeva prijetnji i seksualnih ucjena upućenih ženama u online prostoru.
”Nedavno su mediji izvijestili o podizanju optužnice i pokretanju sudskog postupka protiv počinitelja koji je putem lažnih instagram profila ucjenjivao 23 ženske osobe tražeći od njih da mu pružaju seksualne usluge. On je to činio na način da je koristio doxing kao prijetnju i zastrašivanje svojih žrtava. U prvom koraku bi otvarao lažne profile s osobnim podacima žrtava i fotografijama koje je uspio pribaviti te ih je predstavljao da pružaju seksualne usluge. Naravno da bi žene potom, po saznanju za te profile, bile u šoku i uznemirene, bojeći se posljedica takvih javnih objava. Nakon toga pristupao bi im kao „ženska osoba i ranija žrtva“ koja im je voljna pomoći, uvjeravajući ih da će počinitelji prestati kada mu pošalju nekoliko intimnih fotografija”, kaže Šarčević.
Uključivanje Ravnateljstva policije
Nažalost, žene koje su na to pristale, završile su u spirali još većeg nasilja koje je vodilo prema seksualnom iznuđivanju, odnosno sextortionu, jer ih je počinitelj s pribavljenim eksplicitnim snimkama nastavio ucjenjivati tražeći seksualne usluge.
”U našem savjetovalištu smo svjedočili prijavama različitih slučajeva sextortiona, uključujući i ovaj, a na osnovi iskustva možemo zaključiti da su u velikom riziku od ovog oblika nasilja i osobe koje su u intimnim internetskim vezama. Seksualno iznuđivanje, koje se u nekim primjerima kvalificira i kao online silovanje, osobito je opasan oblik online nasilja koji žrtve teško prijavljuju jer nasilnik preuzima svu kontrolu nad njima”, zaključuje voditelj projekta SURF and SOUND.
S druge strane, već spomenuta platforma Neon u sklopu tog projekta napravila je značajne pomake, upravo u osvještavanju žena – žrtava online nasilja, ali u višestrukom povećanju broju prijava o takvom obliku nasilja, o čemu su dosad žrtve uglavnom šutjele. “Za pozitivne rezultate Neona svakako je zaslužna i nacionalna kampanja osvještavanja o online nasilju koju smo provodili s Agencijom za elektroničke medije, našim partnerima na projektu SURF and SOUND. Bilboard kampanja u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Zadru, televizijski i radio spotovi te drugi oblici javne komunikacije doprinijeli su uspješnosti Neon platforme i desetorostrukom povećanju prijava u lipnju, srpnju i kolovozu, odnosno tijekom i nakon provođenja kampanje. Možemo reći da smo izuzetno zadovoljni rezultatima”, kazao je Šarčević.
Upitan, pak, za planove nakon osiguranog nastavka financiranja projekta i predstavljanja u Strasbourgu, zaključio je: “To će nam, prije svega, omogućiti nastavak pružanja besplatnih usluga podrške ženama žrtvama online nasilja i platforme Neon u udruzi B.a.B.e., a koje ćemo proširiti na način da će pored pravnog i psihološkog savjetovanja te podrške Osobe od povjerenja biti dostupna i podrška IT stručnjaka – sve na jednom mjestu’’, kazao je Šarčević za Hinu.
Istaknuo je kako će im se, pored dosadašnjeg partnera – Agencije za elektroničke medije, u projektnom konzorciju pridružiti Ravnateljstvo policije i Pravosudna akademija. ‘’To će nam omogućiti da još snažnije nastavimo s aktivnostima jačanja kapaciteta cjelokupnog sustava za suzbijanje i prevenciju online nasilja prema ženama. Cilj nam ostaje isti – eliminacija rodno uvjetovanog online nasilja te da Republika Hrvatska postane primjer dobre prakse u Europi”, zaključio je Šarčević.
Izvor: zagrebi.hr / Miroslav Edvin Habek
