Piše: Ivana Perković Rosan
U organizaciji Udruge B.a.B.e. i Agencije za elektroničke medije u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca 6. ožujka održana je multisektorska rasprava na temu online uznemiravanja i online nasilja nad ženama. Tema je pobudila veliki interes predstavnika/ca državnih tijela, pravobraniteljskih institucija, civilnog društva i medija ali i informacijsko-komunikacijskih stručnjaka/inja koji su se uključivali u raspravu.
U glavnom dijelu rasprave sudjelovale su pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, predstavnice Ministarstva pravosuđa i uprave Anita Prusina i Ministarstva unutarnjih poslova Nikolina Grubišić Požar, odvjetnica i suradnica udruge B.a.B.e. Ines Bojić te Tanja Zaninović iz Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti.
Na razini EU 70 posto žena i djevojčica doživjelo online uznemiravanje
Pravobraniteljica Višnja Ljubičić istaknula je kako sankcioniranje online nasilja nad ženama mora biti puno snažnije.
„Na razini Europske unije podaci pokazuju da je 70 posto žena i djevojčica doživjelo online uznemiravanje, a svaka je doživjela bar jedan oblik psihičkog ili fizičkog nasilja u stvarnom svijetu. Djevojčice su gotovo pet puta više izložene seksualnom nasilju od dječaka, zbog čega govorimo o rodno uvjetovanom nasilju. Sustav prevencije nam svugdje ‘šteka’ kada se govori općenito o rodno uvjetovanom nasilju pa tako i o tzv. novom vidu nasilja kao što je internetsko nasilje. I sankcioniranje mora biti puno snažnije, moramo ići s puno snažnijom porukom”, poručila je pravobraniteljica. Kao nositeljica međunarodnog projekta podizanja svijesti o rodno uvjetovanom kibernetičkom nasilju bE-SAFE podijelila je iskustva na provođenju projekta te ispričala kakva je situacija po ovom pitanju u zemljama partnerima na projektu.
„U Španjolskoj i Portugalu stanje je loše. Hrvatska je jedna od rijetkih država Europske unije koja ima na ovakav način specificirano posebno kazneno djelo zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja. I Španjolci i Portugalci jako puno uče od nas. Jako se puno govori i o internetskom groomingu, odnosno kada starije osobe vrbuju djecu, dijele im seksualne sadržaje i traže od njih da im oni uzvraćaju privatnim slikama. Neka naša istraživanja pokazuju da djeca od 15 do 17 godina u 20 posto slučajeva odlaze na sastanke s nepoznatim osobama koje su upoznali online. Mene kao majku tinejdžera to iznimno zabrinjava. Narušeno je mentalno zdravlje i odraslih osoba, a sama potražnja za dječjim psiholozima govori koliko nam je narušeno mentalno zdravlje djece”, dodala je. Komentirala je i zabrinjavajuću činjenicu da su novinarke, aktivistkinje i političarke najpogođenije online nasiljem.
„Jako puno seksističkih izjava bilježimo i od strane političara i javnih osoba. Uvijek reagiramo na takvu neprimjerenu, seksističku i mizoginu retoriku i na nacionalnoj i na lokalnoj razini. Na sreću postoji sve više građana i građanki koji su rodno senzibilizirani i osviješteni pa nam ukazuju na takvu retoriku pogotovo u vijećima, parlamentima i skupštinama. Dosta smo radili lokalno s političarima, posebice političarkama. Naime, nakon jednog ili dva mandata one odustaju od daljnjih kandidatura jer su izložene izmišljenim aferama, trpi im obitelji, stigmatizirane su i bez obzira na dobre rezultate nakon dva mandata odustaju od bavljenja politikom jer koristi ne mogu korespondirati uvredama”, zaključila je.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić – tema online nasilja nad ženama pobudila je veliki interes medija / Foto: Žene i mediji
Uvodi se novi oblik kaznenog djela neovlaštenog slikovnog snimanja
Anita Prusina, stručna suradnica u Službi za propise kaznenog materijalnog prava u Ministarstvu pravosuđa i uprave, otkrila je koliko je u dvije godine, otkako je uvedeno kazneno djelo za tzv. osvetničku pornografiju, doneseno presuda.
„Sveukupno je do kraja veljače 2024. doneseno 16 pravomoćnih presuda za navedeno kazneno djelo, s tim da je 2021. i 2022. doneseno njih po dvije, a u 2023. njih devet. Upravo zahvaljujući kaznenom djela zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja uočena je i potreba uvođenja novog oblika kaznenog djela neovlaštenog slikovnog snimanja”, rekla je Prusina pojasnivši kako postoje situacije kada žrtva nije pristala ili niti ne zna da ju se snimalo ili fotografiralo. Dodala je kako je ovaj novi oblik kaznenog djela trenutno na raspravi u Saboru te se očekuje da će predložene izmjene uskoro stupiti na snagu.
Broj prijavljenih slučajeva tzv. osvetničke pornografije u porastu
Nikolina Grubišić Požar, voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji iz Policijske uprave Zagrebačka, se nadovezala i otkrila kako je broj prijavljenih slučajeva tzv. osvetničke pornografije u porastu.
„Što se tiče osvetničke pornografije, 2023. godine smo imali 54 takva kaznena djela prijavljena, 2022. godine 35 slučajeva, a 2021. ih je bilo 12. Sveukupno je to 101 prijava. Tu postoji još niz kaznenih djela kao što je nametljivo ponašanje, prijetnje i silovanje. Ta brojka je mnogo veća kada govorimo o djeci, prošle godine je bilo 606 kaznenih djela spolne zlostave djece putem društvenih mreža odnosno moderne tehnologije. To je uistinu velika brojka kad se uzme u obzir da je 2013. bilo 99 takvih djela. Vjerujem da je stvarna brojka puno veća, možda i trostruka, možda i veća nego što možemo i zamisliti”, rekla je Grubišić Požar objasnivši kako se kada jedna žrtva prijavi online seksualno nasilje često otkrije još žrtava koje nisu ni razmišljale o prijavi. Dodala je i da je poražavajuće da se žrtve teško odlučuju povjeriti, pa čak i obitelji i prijateljima, a kamoli prijaviti sve policiji. Naglasila je važnost edukacije u školama.
„Problem je i to što često žrtve nisu svjesne da su žrtve kaznenih djela, pogotovo ako se radi o djetetu. Trebalo bi, ja bih se usudila reći, još u vrtićkoj dobi educirati djecu”, istaknula je dodavši i kako je jako važna i edukacija policijskih službenika.
Koordinatorica projekta “Surf and Sound 2.0” Leonarda Novoselić upoznala je prisutne s ciljevima projekta / Foto: Žene i mediji
Najzastupljeniji oblik online nasilja je zloupotreba snimke spolno eksplicitnog sadržaja
Odvjetnica Ines Bojić, suradnica udruge B.a.B.e., objasnila je koji su najzastupljeniji oblici online nasilja zbog kojih im se žene obraćaju za pomoć.
„Prema našim internim podacima najzastupljeniji oblik online nasilja je zloupotreba snimke spolno eksplicitnog sadržaja koja čini 26 posto slučajeva s kojim smo se susretali u savjetovalištu i predstavlja jedan dominantan oblik nasilja. Vrlo zastupljen oblik nasilja je online uhođenje, kao i nametljivo ponašanje, to su najzastupljeniji oblici. Potom slijedi online spolno uznemiravanje, te prijetnja kao oblik nasilja koji je zabilježena u 14 posto slučajeva, dok je iznuda zastupljena u 11 posto slučajeva. Dominantna skupina žrtava je u dobi od 26 do 35 godina života”, rekla je Bojić koja je otkrila i kako je najčešće, u čak 35 posto slučajeva nepoznat počinitelj, potom slijede bivši bračni/izvanbračni partneri, a u osam posto slučajeva je riječ o osobama koje su žrtve upoznale preko interneta. Objasnila je kako im se za pomoć putem platforme NEON javljaju iz drugih zemalja, pa čak iz Azije.
„Javljaju nam se žrtve iz svih krajeva svijeta. B.a.B.e. ne mogu pomoći svima. Teško je postupiti prema počinitelju koji se ne nalazi u Republici Hrvatskoj”, pojasnila je.
Rasprava je okupila veliki broj stručnjaka/inja iz različitih područja te predstavnika/ca institucija / Foto: Žene i mediji
Tanja Zaninović, viša stručnjakinja za pravne poslove iz Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), objasnila je kako rade na zaštiti svih korisnika elektroničkih komunikacijskih usluga te se posebno pazi na ranjive skupine poput osoba s invaliditetom te na djecu za koje svake godine izdaju brošure s uputama.
„Svake godine izdajemo brošure za sve učenike petih razreda. Brošure su namijenjene kako djeci tako i roditeljima, a cilj je poučiti ih setu pravila kako da sigurno surfaju. HAKOM je prije nekoliko godina sudjelovao u jednom istraživanju Kids Online koje se provodilo na području Europske unije gdje je istaknuto da gotovo 50 posto djece nikad ne kaže odraslima kada ih nešto uznemiri na internetu. Osvješćujemo djecu, osvješćujemo profesore i kontinuirano provodimo edukacije i surađujemo s udrugama za zaštitu potrošača. Upozoravamo djecu na digitalne tragove i učimo ih internetskom bontonu”, istaknula je osvrnuvši se i na EU Akt o digitalnim uslugama (DSA).
„Pojednostavljeno je prijavljivanje nezakonitog sadržaja, roba i usluga na području Unije. Ukoliko bilo tko vidi npr. pornografski sadržaj na Instagramu, Facebooku može to naravno kao i do sada prijaviti toj platformi, kao i policiji. U slučaju kad platforme ne postupe po nalozima za uklanjanja sadržaja onda HAKOM u toj situaciji ima istražne ovlasti, odnosno ovlasti provođenja inspekcija, izricanja novčanih kazni i privremenih mjera’, zaključila je.
Raspravom i premijernim prikazivanjem spotova na temu online uhođenja i online uznemiravanja službeno je započela nacionalna kampanja kojoj je cilj ukazati na sveprisutnost različitih oblika rodno uvjetovanog online nasilja te potaknuti na proaktivan stav u reagiranju na ovaj društveni problem. Sve ove aktivnosti dio su projekta „Surf and Sound 2.0” kojeg provodi Udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije te pridruženim partnerima, Pravosudnom akademijom i Ravnateljstvom policije.
