U organizaciji Ureda za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 26. siječnja održan je okrugli stol „Kôd koji upravlja životima – Demokratska kontrola algoritama na hrvatskom tržištu rada“.
Tema okruglog stola je algoritamsko upravljanje (algorithmic management), koje u današnje vrijeme ubrzano mijenja odnose na tržištu rada. Umjetna inteligencija (UI) i automatizirani sustavi sve više kontroliraju radnike – od dodjele zadataka do ocjenjivanja rada i donošenja odluka o zapošljavanju ili otpuštanju.
60% radnih mjesta u razvijenim gospodarstvima izloženo je utjecaju UI-ja, dok je 42% radnika u EU-u već izloženo algoritamskom upravljanju. U EU-u je u 2025. godini 20% poduzeća koristilo UI tehnologiju. Zbog toga je u pripremi sveobuhvatna Direktiva o zaštiti radnika od rizika algoritamskog upravljanja. Putem digitalnih platformi u Republici Hrvatskoj u 2024. godini radilo je 22.083 osobe, dok 12% poduzeća u Hrvatskoj aktivno koristi UI tehnologije (EU prosjek: 13,5%). Hrvatska je istaknuta kao jedna od prvih EU zemalja s cjelovitim regulatornim okvirom za platformski rad.
Etičko upravljanje algoritmima podrazumijeva njihovo usklađivanje s ljudsko-pravnim standardima, uključujući načelo ravnopravnosti spolova. Žene su društvena skupina koja je posebno izložena rizicima automatizacije u području rada, budući da većinom obavljaju poslove administracije koje može zamijeniti UI.
U nacionalnim okvirima, pored do sada donesenog niza propisa kojima se regulira rad putem korištenja digitalnih platformi i kojima je uvedena jedinstvena elektronička evidencija rada (sustav JEER) i Programa politike „Put u digitalno desetljeće 2030.“ (NN 38/24), uskoro bi trebali biti usvojeni Nacionalni plan i Akcijski plan za razvoj umjetne inteligencije, a do kraja kalendarske godine trebala bi biti transponirana Direktiva (EU) 2024/2831 o platformskom radu. Člankom 26. Direktive jamči se zadržavanje postojeće razine zaštite prava. U tom smislu važan je članak 150. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) o obvezi savjetovanja s radničkim vijećem prije uvođenja novih tehnologija.
Prema nedavnom istraživanju Hrvatske udruge poslodavaca o korištenju UI, 45% poslodavaca u Hrvatskoj koristi UI u svom poslovanju. dok ih samo 14% ima negativan stav prema UI. 39% poslodavaca ne raspolaže odgovarajućim znanjem o UI. Dok oko polovice poslodavaca predviđa gubitak radnih mjesta u narednih 5-10 godina, 70% ih smatra da UI ne može zamijeniti ljudsku radnu snagu. Premda je UI značajna i nije prolazna tehnologija, ujedno je i komplementarna tehnologija kojom mora upravljati čovjek.
Na razini EU posljednjih godina donose se brojne regulative vezano za korištenje umjetne inteligencije. Europski parlament nedavno je usvojio Rezoluciju s preporukama Komisiji o digitalizaciji, umjetnoj inteligenciji i algoritamskom upravljanju na radnom mjestu – oblikovanje budućnosti rada (2025/2080(INL)), pokrenut je sustav višejezičnih usluga temeljenih na umjetnoj inteligenciji, a u procesu izrade je uredba o digitalnoj skupnoj uredbi o umjetnoj inteligenciji (Digital Omnibus on AI) u cilju pojednostavnjenja važeće regulative. Kao primjeri dobre prakse navedene su smjernice Deutsche Telekoma i platforma Eightfold.ai.
U kontekstu ljudskih prava i upravljanja rizicima, ljudski nadzor i ispitivanje mogućih algoritamskih pristranosti ključni su za prevenciju diskriminacije i poništavanje dehumanizirajućih učinaka umjetne inteligencije na sustav zapošljavanja i rada. Također je važno naći ravnotežu između zaštite temeljnih prava i poticanja inovacija.
Slijedom sudjelovanja na nedavnom sastanku na temu umjetne inteligencije i procjene rizika za ljudska prava, okruglom stolu prisustvovali su pravobraniteljica Višnja Ljubičić i savjetnik Josip Grgić.
