Piše: Nika Šinić
Koncept rodno osjetljivog jezika vjerojatno će se okrznuti i o nezainteresirano čitateljstvo, no rodno transformativna komunikacija prilično je nepoznata čak i u upućenijim krugovima. Zoom radionica održana na tu temu 23. siječnja stoga je koristila i novinarskom kadru specijaliziranom za pitanja feminizma i rodne ravnopravnosti, kakav je sačinjavao značajan postotak polaznica ovog prvog od tri predviđena dijela edukacije koju u suradnji sa portalima Kulturpunkt i Radio Rojc provodi VoxFeminae putem projekta Odgovorno novinarstvo. Predavačica Lejla Huremović, autorica i aktivistkinja s opsežnim novinarskim, uredničkim i istraživačkim iskustvom, provela je prisutne kroz temeljne pojmove, principe, primjere i načine primjene rodno transformativne komunikacije, otvorivši prostor živahnoj raspravi o mogućnostima i ograničenjima dotičnog polja.
Sam je pojam određen poticanjem rodne ravnopravnosti, dekonstrukcijom rodnih normi te promicanjem dubinskih društvenih promjena. Ukoliko se sve nabrojano može primijeniti i na feminizam, rodno transformativnu komunikaciju mogli bismo preciznije objasniti kroz njezinu praktičnu dimenziju, fokusiranu na način razmjene i prenošenja informacija. Uvjeti njezine upotrebe svode se na osvještavanje mnogolikih očitovanja rodne nejednakosti, suzbijanje stereotipa što iz njih proizlaze a aficiraju sve rodove i spolove, kreiranje prostora za autentičan prikaz života i postignuća žena, aktivno suprotstavljanje rodnoj diskriminaciji te kritiku kapitalističkih i patrijarhalnih struktura čiji preplet počiva na vladavini štetnih binoma.
Jedan od temeljnih postulata rodno transformativne komunikacije svakako je razbijanje dvodimenzionalne predodžbe života i afirmiranje različitih gledišta i iskustava koja tvore njegovo istinsko naličje. Medijski prostor u tom smislu služi kao premosnica između normativnog i deskriptivnog, jer uobličuje i vrijednosno etablira priče dostojne pričanja. Lejla Huremović skrenula je pozornost i na internu strukturu medijskih organizacija kao još jednog laboratorija androcentrizma, gdje su vodeće pozicije često rezervirane za muškarce. Istraživanje Instituta Reuters za 2022. godinu, provedeno na uzorku od 240 medijskih kuća sa 12 različitih tržišta na pet kontinenata, pokazalo je da tek 21% glavnih urednika u obuhvaćenom bazenu sačinjavaju žene. Razlike u plaćama, prema podacima Državnog zavoda za statistiku utvrđene na iznos od 141 eura među hrvatskim radništvom, nalaze svoj put i do novinarskih redakcija, a ističu se i drugi nesrazmjeri tipični za poslovni svijet, poput homogene strukture rukovodilaštva, kulture radnog mjesta te politike zapošljavanja i donošenja odluka.
Ipak, snaga ovoga pristupa sadržana je ponajviše u vanjskoj komunikaciji, koja opisuje mehanizme proizvodnje i distribucije medijskog sadržaja, a konkretnim statistikama upućuje na ključne elemente pri pismenom i vizualnom oblikovanju članaka. Budući da se, navodi Huremović, pri komentiranju političkih, gospodarskih i znanstvenih zbivanja ženski stručni glas čuje peterostruko slabije od muškoga, uputno bi bilo davati mu više prostora kako bi, s jedne strane, vjernije odražavao postojeće rodne presjeke, ali, s druge strane, aktivno sudjelovao u kreiranju ravnopravnijeg društva. U kontekstu vizualnog opremanja teksta to podrazumijeva veću inkluziju manjinskih skupina, starijih građana i osoba s invaliditetom, napose u temama koje nisu specifično vezane za njih.
Tekstualni se pak aktivizam pronosi poglavito korištenjem rodno transformativnog jezika, koji u srži kombinira rodnu neutralnost i orodnjeni izričaj. Iako je riječ o naizgled nespojivoj kombinaciji, napose kada su posrijedi regionalni jezici koji su sami po sebi rodno osjetljivi, napetost između njih razrješiva je jednostavnim kontekstualnim senzibilitetom. Intervencije učesnica razotkrile su, doduše, kako je velik dio komercijalnih novinarskih kuća i dalje nesklon odstupati od normiranja kao jednog od temeljnih kriterija kvalitete sadržaja, nauštrb kreativnim diskurzivnim rješenjima koja kombiniraju umješnost i društvenu pravdu.