Piše: Antonija Dujmović
U povodu Međunarodnog dana protiv nasilja nad ženama kojeg obilježavamo 25. studenoga Ženska soba i Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Zagreba organizirali su okrugli stol „Seksualno nasilje u Hrvatskoj 2022. godine – što je učinjeno i što nam predstoji“. U Vijećnici Gradske skupštine okupile su se brojne stručnjakinje i predstavnice neovisnih, državnih i gradskih institucija te organizacija civilnog društva.
“Tema nasilja nad ženama ujedinjuje sve žene neovisno o njihovim različitostima”, rekla je na početku predsjednica Povjerenstva Rada Borić. Kao suorganizatorica stola istaknula je važnost javne diskusije o svim oblicima nasilja koje proživljavaju brojne žene različite dobi i na različitim mjestima – u institucijama, na javnim mjestima i u krugu svojih obitelji.
Osnivačica i koordinatorica Žeske sobe Maja Mamula uvodno je istaknula kritične točke vezane za seksualno nasilje. Upozorila je na tabue i s tim povezanu šutnju zbog čega veći dio takvih djela ostane neprijavljen, s druge pak strane, kada dođe do prijave ona često uzrokuje sekundarnu traumatizaciju. Mamula je ukazala i na dugotrajnost postupaka te preblagu penalizaciju počinitelja, a posebno je istaknula nedostatak edukacije i preventivnih programa od najranije dobi kao i neosjetljivo medijsko izvještavanje o temi seksualnog nasilja.
“Naša statistika vrlo je slična nacionalnoj statistici, kazneno djelo seksualnog uznemiravanja se u 2021. u odnosu na 2020. godinu povećalo četiri puta”, kazala je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić govoreći o aktivnostima koje ova institucija provodi vezano za seksualno uznemiravanje. Napomenula je kako je većina prijava anonimnog karaktera ili dolaze od strane osobe bliske žrtvi što ukazuje na tabuiziranost seksualnog uznemiravanja. Pravobraniteljica je istaknula kako bi se javnost trebalo više osvještavati i o kibernetičkom nasilju i njegovim posljedicama.
Teme seksualnog zlostavljanja korištenjem digitalnih tehnologija u svome se izlaganju dotaknula i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević. “U 2021. godini imamo 30 milijuna slika i videozapisa seksualnog zlostavljanja djece, borba protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu je često i borba protiv organiziranog kriminala”, kazala je.
Pirnat Dragičević iznijela je i podatak da su 2021. godine zabilježena 804 slučaja seksualnog zlostavljanja djece upozoravajući da se u prosjeku otkrije tek 10 posto slučajeva jer su počinitelji seksualnog nasilja nad djecom najčešće njima bliske osobe koje djeca nastoje svojom šutnjom zaštititi. Kazala je kako se institucija Pravobraniteljice za djecu zalaže za otvaranje regionalnih interdisciplinarnih centara za djecu žrtve nasilja, tzv. Dječje kuće po uzoru na skandinavski model Barnahus. U tim centrima bi djeca mogla stručnjacima dati iskaz na jednom mjestu, ujedno bi se napravio i liječnički pregled u forenzičke svrhe te procjena individualnih potreba, a djeci bi istodobno bila pružena potrebna terapijska usluga.
Predstavnice vladinih tijela predstavile su stanje o temi okruglog stola u svojim resorima te najavile donošenje nekoliko važnih dokumenata.
Vedrana Šimundža-Nikolić kazala je kako je pri Ministarstvu pravosuđa i uprave osnovana radna skupina koja radi na nizu izmjena zakona vezanih uz rodno uvjetovano nasilje. Ujedno je podsjetila na važne zakonodavne promjene poput brisanja kaznenog djela spolni odnos bez pristanka koje je postalo ono što i jest – silovanje te uvođenje novog kaznenog djela zloporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja. Šimunđa-Nikolić je najavila nastavak edukacija u okviru programa Pravosudne akademije s ciljem da pravosudni dužnosnici budu više senzibilizirani i upoznati s temom različitih oblika nasilja nad ženama i u obitelji.
Maja Sporiš iz Ureda za ravnopravnost Vlade RH najavila je skoro donošenje novog Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja, dok je Sandra Batlak iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike najavila Nacionalni plan za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja koji će sadržavati konkretne mjere, a jedna od njih je i medijska kampanja s ciljem mijenjanja stavova u društvu o seksualnom nasilju.
