20. studenog 2025. godine u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu s početkom u 10 sati u organizaciji udruge B.a.B.e. održan je okrugli stol pod nazivom “Nevidljivi teret: rodne dimenzije kognitivno-emocionalnog rada” u okviru Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području “Usklađivanje privatnog i poslovnog života”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog o kognitivnom i emocionalnom radu žena te o rastućem opterećenju koje proizlazi iz nevidljivog upravljanja kućanstvom i obiteljskim obavezama, uz raspravu o tome kako društvene konstrukcije roda oblikuju teret kognitivno-emocionalnog rada te može li primjena umjetne inteligencije doprinijeti njegovom ravnomjernijem rasporedu radi postizanja održive ravnoteže između privatnog i poslovnog života.
Okrugli stol otvorila je Petra Kontić iz udruge B.a.B.e. s uvodnim pozdravom te predstavljanjem izlagačica i programa okruglog stola. Izlaganje pod nazivom “Tko misli za/na sve? Mentalni rad i nevidljive dimenzije rodne neravnopravnosti u obitelji” održala je izv. prof. dr. sc. Anita Dremel s Katedre za sociologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku, strukturirajući ga kroz tri ključne teme: konceptualizaciju mentalnog rada, feminističke kritike tehnologije te empirijske nalaze istraživanja. Mentalni rad prikazan je kao nevidljiva dimenzija kućanskog rada koja nerazmjerno opterećuje žene, posebno zaposlene majke te je definiran kao kombinacija kognitivnog i emocionalnog rada, uključujući osjećaje brige i odgovornosti za učinke tog rada. Istaknuto je i da je njegova nevidljivost aktivan društveni proces zbog kojeg ovaj rad ostaje nedovoljno prepoznat i vrednovan. U izlaganju su predstavljeni i rezultati istraživanja iz 2022. godine provedenog metodom ankete na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 građana u heteroseksualnim vezama. Rezultati pokazuju izraženu rodnu nejednakost gdje se od 74 aktivnosti njih 27 prema uspostavljenim kriterijima mogu smatrati tipično ženskima (radi ih preko polovice žena sa znatnom diskrepancijom u odnosu na svoje partnere), dok je samo 7 aktivnosti identificirano kao tipično muških. Dremel je u izlaganje uključila i perspektive o umjetnoj inteligenciji i digitalnom majčinstvu, otvarajući pitanje može li tehnologija doprinijeti pravednijoj podjeli mentalnog rada. Istaknuto je da umjetna inteligencija, unatoč optimističnim obećanjima i očekivanjima, ne rješava pitanje redistributivne odgovornosti, te iako žene čini efikasnijima u obavljanju mentalnog rada, ne oslobađa ih mentalnog tereta. Koncept “digitalne majke-kiborga” korišten je za ilustraciju paradoksa da tehnologija, umjesto osnaživanja i oslobođenja, može postati alat prilagođavanja postojećem sustavu bez društvene transformacije.
Prof. dr. sc. Anita Dremel / Foto: B.a.B.e.
Đurđica Degač, asistentica s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu održala je izlaganje pod nazivom “Nalazi istraživanja o mentalnom radu u Hrvatskoj s naglaskom na rodne razlike, njegove posljedice i upotrebu digitalnih tehnologija“, predstavljajući metodologiju i rezultate znanstveno-istraživačkih projekata o mentalnom radu i korištenju digitalnih tehnologija. Istraživanje iz 2022. godine, provedeno kvalitativnom metodologijom putem fokus grupa, pokazuje da žene obavljaju veći dio mentalnog rada zbog tradicionalnih rodnih uloga i stereotipa, potrebe za učinkovitim i pouzdanim upravljanjem kućanstvom radi uštede vremena i energije te nastojanja da izbjegnu potencijalne sukobe s partnerima. Takva neravnomjerna raspodjela mentalnog rada stvara dodatno opterećenje s negativnim posljedicama za žene, dok muškarci često podcjenjuju njegovu složenost i opseg. Istraživanje o digitalnom majčinstvu i upotrebi digitalne tehnologije provedeno 2024. godine sastojalo se od polustrukturiranih intervjua s AI ekspertima, ankete sa zaposlenim majkama te kvazi-eksperimentalnog istraživanja dvotjednog korištenja alata umjetne inteligencije sa zaposlenim visokoobrazovanim majkama. Rezultati pokazuju da digitalne tehnologije zaposlenim majkama donekle pomažu u usklađivanju poslovnih i privatnih obaveza te u organizaciji kućanskih i obiteljskih aktivnosti. Najveće prepoznate prednosti odnose se na uštedu vremena i bolju organizaciju, dok se kao glavne prepreke ističu sigurnost i privatnost podataka te preveliko oslanjanje na tehnologiju. Intervjui s AI ekspertima otkrili su temeljne strukturne prepreke, budući da se tehnologije oblikuju unutar muških mreža sa ograničenim pristupom za žene, a česti biološki determinizam koristi se za opravdavanje nejednakosti. Kvazi-eksperiment s majkama koje su koristile ChatGPT potvrđuje da, iako tehnologija može olakšati individualni teret i učiniti znanje dostupnijim, ona ne dovodi do redistribucije mentalnog rada u kućanstvu, već da su potrebne šire društvene promjene kako bi došlo do transformacije rodnih uloga i stvarne ravnopravnosti u obavljanju mentalnog rada.
Foto: B.a.B.e.
Na kraju okruglog stola Petra Kontić predstavila je kampanju Ravnopravnost bez izgovora koja za cilj ima podizanje svijesti o nerazmjernoj podjeli kućanskih poslova koja negativno utječe na kvalitetu života, osobito žena koje i dalje u znatno većem postotku sudjeluju u tim poslovima. Kampanja se temelji na podacima iz istraživanja Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru iz 2022. godine, provedenog u sklopu projekta udruge B.a.B.e., koje ukazuje na neravnotežu između obiteljskog i radnog života zaposlenih žena i muškaraca. U fokusu kampanje nalazi se virtualno kućanstvo, interaktivna digitalna platforma izrađena prenamjenom postojećih vizuala u online format. Na temelju odličnog odjeka izložbi i objava na društvenim mrežama, izložba je preseljena u virtualni prostor koji je oblikovan poput prosječnog obiteljskog doma i posjetiteljima omogućuje virtualni obilazak prostorija. U svakoj prostoriji nalaze se svakodnevni kućanski poslovi na koje posjetitelji mogu kliknuti, čime se otvaraju „upute za početnike“ koje sadrže korake i savjete za obavljanje tih poslova, kao i pripadajuće statističke podatke temeljem istraživanja, što javnosti pruža interaktivno iskustvo i potiče razmišljanje o neravnomjernoj podjeli kućanskih obaveza. Uz to, video spot o virtualnom kućanstvu prikazuje se na televizijskim postajama kroz posebno izrađeni TV spot, koji na kreativan način osvještava gledatelje o važnosti ravnopravne podjele kućanskih poslova. Kampanja će biti dodatno vidljiva i kroz billboarde te svjetleće reklamne panoe (citylights) postavljene u ključnim gradovima (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), sa svrhom dosezanja široke publike i poticanja stvarne promjene u svakodnevnoj raspodjeli kućanskih obaveza.
Nakon izlaganja otvoren je prostor za raspravu u kojoj su sudjelovali predstavnici/ce različitih institucija i organizacija. Diskusija je pokazala kako je mentalni rad interdisciplinarno pitanje koje zahtijeva sustavnu suradnju između različitih dionika. Sudionici/ce su kroz razmjenu iskustava i perspektiva istaknuli važnost zajedničkog pristupa problematici, naglašavajući da bez koordinacije između javnih politika, poslodavaca, obrazovnih institucija i civilnoga društva nije moguće uspostaviti ravnotežu između privatnog i poslovnog života, što dugoročno sprječava ostvarivanje rodne ravnopravnosti.
Izvor: B.a.B.e.
