Novi kolegij Rod i politika na Fakultetu političkih znanosti

2022-07-20T19:51:33+00:0020. srpnja 2022.|Civilno društvo, Medijska struka|

Piše: Nikolina Blažanović

Na Fakultet političkih znanosti je od ove akademske godine uveden novi kolegij pod nazivom Rod i politika. Njime se želi dati pregled ključnih tema, termina, istraživačkih smjerova i spoznaja unutar nastavnog i istraživačkog područja roda i politike. Izvodi se na 1. i 2. godini preddiplomskog studija novinarstva i politologije. Više o njemu saznale smo od nositeljice doc. dr. sc. Marjete Šinko.

Kolegij osim teorije nudi i mogućnost stručne prakse

Docentica Šinko kolegij je podijelila u dvije cjeline. U prvoj se studentice i studenti upoznaju s poviješću feminističke misli i valova, s utjecajem na političku znanost te feminističkom metodologijom. Uz to se govori i o definiciji temeljnih koncepata i pojmova. Drugi dio kolegija posvećen je konkretnim temama koje su ključne u poddisciplinama političke znanosti koje prepoznaje feministička politička znanost.

„To su dominantni istraživački fokusi koje možete prepoznati npr. kada odete na konferencije ili prelistate najvažnije časopise i slično. Naravno, pošto je riječ o uvodu željela sam pokriti i što širi raspon tih tema tako da se studenti/ce s različitim akademskim preferencijama mogu upoznati s rodnim analizama i perspektivama koje postoje. Pa ako vas zanima pitanje sigurnosti – možemo se osvrnuti na Žene, mir i sigurnost agendu UN-a; ako vas zanimaju stranke i izbori – kako izborni sustavi utječu na šanse žena da budu izabrane; ako vas zanimaju društveni pokreti – što znači recentni zamah antirodnih kampanja za rodnu ravnopravnost itd.“, približava nam docentica Šinko drugi dio kolegija.

Kako je prošle akademske godine donesen pravilnik o stručnoj praksi na fakultetu, ovaj ju kolegij i nudi, a organizira se u suradnji s nevladinim organizacijama.

„Nevladine organizacije smatram iznimno važnima (priznajem kako sam obojana vlastitim životnim iskustvom rada u NVO sektoru u svojim dvadesetima). Radom u tom sektoru, prema mom iskustvu, učite brzo i mnogo, a bez obzira na sve potencijalne frustracije, imate osjećaj svrhovitosti. Smatrala sam da je to tip iskustva koji bi studenti/ice trebali steći. Do sada je organizirana suradnja s B.a.B.e.-ama, CESI, Centrom za ženske studije, Kali Sara-om, Kućom ljudskih prava i Rosa-om. Još je par udruga pokazalo interes no vidjet ćemo hoće li se suradnja ostvariti sljedeće godine. U ovoj godini 8 je studenata/ica otišlo na praksu u ove organizacije. Na jesen ćemo vidjeti kakvi su bili rezultati. Informacije koje sam dobila do sada od ovih organizacija bile su u velikoj većini pozitivne. Ipak treba pričekati finalnu godišnju evaluaciju programa“, kaže nositeljica ovog, nama zanimljivog, kolegija.

Smatra da interes za kolegij postoji i nada se da će se on povećavati s godinama: „Ono što jesam prepoznala tijekom provedbe kolegija jest kako su studenti/ice koji su ga upisali u velikoj mjeri bili zaista zainteresirani za materiju. Možda sam u jedan ili dva slučaja imala dojam kako su ti konkretni studenti/ce „zalutali“. Bilo sudjelovanjem u diskusijama, bilo frenetičnim pisanjem bilješki, bilo zaista inovativnim temama seminarskih radova – premoćna većina mojih studenata/ica pokazala je kako im je tema negdje, nekako „napeta“. Što je, naravno, svakom nastavniku/ci fantastičan osjećaj!“

Zašto su ova znanja potrebna?

Docentica Šinko kazuje kako su ovo realnosti koje ih okružuju: „Kao mladi politolozi/ginje i novinari/ke moraju razumjeti uzroke, povijesni razvoj borbe, dosadašnje stečevine te borbe, probleme koji i dalje postoje – način na koji se „zvijer“ promijenila i ostala ista. Ok, tu sam sad malo postala poetična, ali u konačnici to je to. Kolegij ima praktičnu vrijednost utoliko što raspravljamo o konkretnim živućim problemima – npr. studenti/ce sami su iskazali interes za raspravu o problemu prostitucije, beskućništva ili recentnog slučaja Mirele Čavajde.“

Naglašava da je na akademskoj razini još uvijek važno skretati pozornost na doprinos rodnih istraživanja i feminističke politologije. Feminizam sa sobom i dalje nosi stigmu te se o njemu kontinuirano treba osvještavati.

Na koncu smo se dotaknule aktualne teme prava žena na izbor. Docentica Šinko nevoljko daje prognoze jer su društveni i politički sustavi iznimno kompleksni te predviđanja nemaju smisla. No, istaknula je neke povijesne činjenice i osobno viđenje trenutnog stanja. Tako kaže da su pro-life pokrenuti u SAD-u nastali sedamdesetih godina prošlog stoljeća i nisu novost, a uporni su i relativno uspješni. Njihova erupcija na području Europe zbiva se nakon Velike recesije gdje su im u fokusu pravo na izbor, osporavanje LGBTIQA+ prava i zdravstveni/seksualni odgoj.

„I istraživanja o njihovim strategijama, međunarodnom umrežavanju, uspjesima, diskursima i sl. su se iznimno razvila u području roda i politike, queer studija i studija maskulinosti u posljednjih 5-6 godina, čisto da se i to napomene. Upravo paralelizam između porasta desnog populizma i ovih pokreta nakon Velike recesije, ako već ništa drugo, trebao bi biti snažan pokazatelj kako materijalnu bazu neravnopravnosti ne bismo trebali zanemariti. Naravno da simboličku i diskurzivnu razinu ne treba odbaciti, ali (a ovo je veliko ali) misliti da živimo u potpunosti postmaterijalističkom svijetu, da se možemo baviti samo vrijednosnim pitanjima na način da ih ne povezujemo s materijalnim pitanjima ljudskih egzistencija; smatrati da su stečena prava neosporiva… E pa, recentni događaji su nam prokazali tu zabludu“, objašnjava.

Dodaje kako je pitanje pobačaja pitanje egzistencije, a njegova zabrana ukida jedino legalno dostupan i siguran pobačaj, ne pobačaj u cijelosti. U Sloveniji je pobačaj u ustav ušao velikom društvenom mobilizacijom ranih devedesetih. Za to vrijeme u Hrvatskoj on tada nije osiguran, ali ni eksplicitno zabranjen.

„Moj je osobni dojam da je ovo tema koju srednjestrujaške političke opcije ne žele „taknuti ni dvometarskim štapom“ sve dok se ne dogodi skandal ili javna sablazan oko konkretnog slučaja. Jednostavno ne postoji izravna politička korist baviti se tom temom. Dakle, kada se odgovori na pitanje koja je politička moć hrvatske ljevice na nacionalnoj razini, koji su njeni prioriteti te koji su s druge strane proceduralni zahtjevi za promjenu ustava RH, onda se može pitati: koje su stvarne šanse da pravo na pobačaj eksplicitno uđe u ustav RH u dogledno vrijeme?“ zaključuje doc.dr.sc. Marjeta Šinko.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.