Piše: Nikolina Blažanović
Žensko tijelo se u društvu secira na svakodnevnoj bazi i, koliko god se negiralo, to ima veliki utjecaj na sve djevojčice, djevojke i žene. Društvene mreže su mjesto na kojem promjene na tijelu više ne čine samo profesionalke/ci, nego i svakidašnje djevojke i žene. Zbog toga imamo nerealnu sliku svog i tuđeg tijela. Danas na fotografijama i videima možemo smanjiti i povećati dijelove tijela, ispeglati bore i strije te obojati podočnjake. Sve te promjene teško je uočiti. Stoga je Norveška odlučila donijeti zakon kojim se uređivanje fotografija na reklamnim i sponzoriranim objavama mora transparentno navesti.
To znači da će se na svakoj uređenoj fotografiji jasno morati naznačiti promjene i korišteni filteri. Manji struk, veći mišići i punije usne – sve će to sada izaći na vidjelo. Vlast navodi da ovakvim potezom želi smanjiti pritisak na mlade koji na društvenim mrežama vide nerealne i idealizirane fotografije tuđih tijela. Preliminarno istraživanje norveškog ministarstva pokazalo je da je anoreksija treći najučestaliji razlog smrti kod djevojčica i da polovica učenica 10. razreda ima problema s mentalnim zdravljem.
Problemi ovog zakona su konkretna primjena i siva područja kao što je, na primjer, mijenjanje svjetline na fotografijama.
Istraživanja pokazuju negativne trendove
Djeca i adolescentice/i osjetljive su skupine koje često zaboravljaju da društvene mreže i mediji nisu realistični prikazi ljudi. Svijest o tijelu se razvija rano i neka istraživanja pokazuju da se nezadovoljstvo njime javlja već u šestoj godini. Ono s dobi raste, a posebno je izraženo tijekom adolescencije. Kad se pogledaju časopisi namijenjeni djevojkama i ženama, pretrpani su člancima o tjelesnoj težini, mršavljenju, dijetama i prehrambenim navikama.
Inja Erceg i Gordana Kuterovac Jagodić u svom radu prikazuju istraživanje na 1056 učenica i učenika osnovnih i srednjih škola rane i kasne adolescencije (od 10 do 19 godina) u Hrvatskoj. Pokazalo se da djevojke više doživljavaju pritisak medija ka mršavljenju, a mladići dobivanju težine i povećanju mišićavosti.
Istraživanje na otočju Fiji dokaz je snage medijskog utjecaja. Prije medija sa Zapada ideal žene bilo je punije tijelo i rijetke promjene tjelesnog izgleda. Nakon samo tri godine televizijskih programa došlo je do porasta nezadovoljstva tijelom i držanja dijeta. Ideali su postali mršavo i čvrsto tijelo žena te mišićavo tijelo širokih ramena muškaraca.
No, pokazano je da su studentice, kojima je prije izlaganja medijskim fotografijama rečeno da su iste digitalno uljepšane i prepravljanje, bile manje nezadovoljne svojim tijelom naspram djevojaka koje takvo upozorenje nisu dobile. Također, izloženost objavama koje daju pozitivnu sliku o tijelu poboljšavaju sliku o tijelu i raspoloženje kod mladih žena. Instagram je napravio neke pozitivne korake i tako isključio mogućnost pretraživanja određenih poremećaja u prehrani i njihovih hashtagova.
Velika Britanija nastavlja stopama Norveške
U koštac s filterima uhvatila se i Velika Britanija. Nakon kampanje #filterdrop koju je pokrenula infulencerica Sasha Pillar, ASA (samoregulirajuća organizacija reklamne industrije UK-a) zabranila je korištenje filtera u svrhu reklamiranja proizvoda za ljepotu. Više se neće smjeti mijenjati boja i tekstura kože pri reklamiranju proizvoda i tvrtki koje se bave ljepotom, a svaka takva reklama bit će uklonjena.
Zakon kojim bi se svi filteri i promjene morale jasno naznačiti je trenutno u pripremama. Istraživanje u Velikoj Britaniji pokazalo je da 39% djevojaka između 11. i 21. godine na društvene mreže uopće ne stavlja fotografije koje najprije nisu uredile i na njih stavile filtere.
Što kažu hrvatske influencerice i influenceri?
Portal Joomboos je nakon donošenja ovih zakona za mišljenje pitao hrvatske influencerice i influencere. Većina njih podržava takav zakon, ali u određenoj mjeri pri čemu nisu za potpune zabrane korekcija fotografija. Tek dvije infulencerice su imale vrlo jasne stavove.
Influencerica Saamo Petraa smatra da su takvi zakoni „glupost“ jer u 21. stoljeću „apsolutno svi koristimo filtere“. Uz to smatra da bi o uređivanju i korištenju filtera i dalje svi lagali. S druge strane, Antonia Dora Pleško iskazala je potporu za ovakve zakone jer smatra da svi moraju shvatiti da „izgledaju normalno bez obzira na ono što im društvene mreže serviraju upakirano u celofan nerealnog photoshop celebrity proizvoda.“
