Piše: Nikolina Blažanović
Na kraju 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, točno na Međunarodni dan ljudskih prava, završena je 17 godina duga agonija Neve Tölle, aktivistkinje, borkinje za ženska prava i osnivačice Autonomne ženske kuće Zagreb. Tölle je 2013. godine pokrenula spor protiv Hrvatske pri čemu je tvrdila da su joj oduzeli slobodu govora o iznimno bitnoj temi – zaštiti žrtava obiteljskog nasilja.
Naime, Autonomna ženska kuća je 2003. godine osigurala sklonište ženi, strankinji s Tajvana, koja je tražila zaštitu od nasilnog supruga za kojeg se udala u Hrvatskoj. Nakon nekoliko mjeseci je štićenica s djetetom otišla iz Autonomne ženske kuće. Ubrzo nakon njezinog odlaska je njezin suprug javno optužio Nevu Tölle za koju je rekao da je pomogla njegovoj supruzi da s djetetom pobjegne iz Hrvatske.
Tölle je optužbe odbacila i rekla da Autonomna ženska kuća pruža sklonište svim ženama koje im se obrate kao žrtve nasilja. Uz to ih ne nadzire i žene mogu otići kad god žele. Rekla je da niti ona, niti itko iz AŽK, dotičnoj nije pomogao u bijegu. Nakon toga je suprug protiv nje pokrenuo tužbu u kojoj je tvrdio da ga je Tölle svojim izjavama uvrijedila i oklevetala nazvavši ga obiteljskim nasilnikom. Idućih šest godina su se našli pred Općinskim i Županijskim sudom pri čemu su je oba osudila za klevetu.
Usprkos tome što je u toj radio emisiji Tölle govorila i o drugim temama vezanim uz obiteljsko nasilje. I iako su postojali i dokazi intervencija policije u dom supružnika zbog obiteljskog nasilja, sudovi su ju osudili. Rekli su da je Tölle kriva jer suprug nije bio pravomoćno osuđen za obiteljsko nasilje pa ga tako nije mogla niti nazvati te da ova presuda druge treba odvratiti od sličnih postupaka. Tölle se obratila i Ustavnom sudu, ali je on njezinu tužbu odbacio kao neutemeljenu.
Zatim se obratila posljednjoj instanci, Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Njihov zaključak je da je hrvatsko pravosuđe povrijedilo njezino prvo slobode govora. Rekli su da su nasilje u obitelji i nasilje nad ženama vrlo bitne teme od javnog interesa u kojima nema prostora ograničavanju slobode govora. Uz to hrvatske presude vide kao oblike cenzure koji su mogli spriječiti aktivisticu, i sve druge aktivistice/e, u daljnjem radu te joj Hrvatska sad mora platiti 6 600 eura odštete i podmiriti sudske troškove.
