Piše: Bojana Guberac
Na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama koji se obilježava 25. studenoga prisjećamo se hrabrih sestara Mirabal koje su upravo na današnji dan ubijene u borbi za demokraciju. Ujedinjeni Narodi su 1999. godine rezolucijom 54/134 službeno potvrdili ovaj datum u spomen na dominikanske borkinje za ljudska prava i feminističke ikone.
Penelope Bagieu, francuska ilustratorica i dizajnerica stripa, autorica je strip knjige „Neustrašive žene koje žive po svom“ koja je svoje hrvatsko izdanje pronašla u izdavačkoj kući Fibra. Među 30 neustrašivih žena koje su zaslužile biti dio velike priče, u stripu se nalazi i hrabra priča o sestrama Mirabal.
Sestre Mirabal su dominikanske žene koje su se do posljednjeg daha borile protiv režima Rafaela Trujilla, koji slovi za jednog od najgorih latinoameričkih diktatora. Unatoč tome što im je vlast oduzela imovinu i zatvorila ih u zatvor, sestre Patria, Maria Argentina Minerva i Antonia Maria Teresa, nastavile su pružati otpor i boriti se za slobodu odnosno povratak demokracije u svojoj zemlji. Beskompromisnu borbu – na koncu su – platile životom.
Kao političke aktivistkinje skupine “Leptirice” (španj. Las Mariposas) postale su značajan simbol otpora diktatorskom režimu te su u nekoliko navrata završile iza rešetaka. Zbog vanjsko političkih pritisaka puštene su iz zatvora, ali život na slobodi nije predugo trajao.
1960. godine, iste godine kad su Minerva i Maria Teresa puštene iz zatvora, njih su se dvije, zajedno sa starijom sestrom Patriom, vraćale iz posjeta svojim muževima koji su još bili u zatvoru. Njihov džip su zaustavile Trujillove pristaše, koje su ih potom, skupa sa njihovim vozačem, na smrt zatukli pendrecima. Vozilo su potom gurnuli s litice kako bi se smrt sestara u javnosti prikazao kao nesretan slučaj, iako narod u to nije povjerovao. Građani Dominikanske Republike znali su da je Trujillo naručio ubojstva te su ona označila početak kraja njegove vladavine. U trenutku smrti, Patria je imala 36, Minerva 34, a Maria Teresia 24 godine.
“Neustrašive žene koje žive po svom” je strip odnosno knjiga o ženama koje su rušile predrasude i promijenile tijek vlastite sudbine: o Clémentine, ženi koja je pustila bradu; o Margaret, „jezivoj“ glumici specijaliziranoj za uloge zlikovki u Hollywoodu; o Soniti, reperici koja je svojom glazbom podigla glas protiv ugovorenih brakova; o Agnodiki, ginekologinji iz vremena antičke Grčke koja se morala prerušiti u muškarca da bi se bavila svojom profesijom; o Lozen, apaškoj ratnici i šamanki; o Annette, australskoj sireni koja je izumila ženski kupaći kostim; o nezaobilaznoj Peggy Guggenheim i mnogim drugima.
„Pénélope Bagieu ovaj je projekt započela u okviru svog bloga na stranicama dnevnika Le Monde, da bi koju godinu kasnije ovih trideset zabavnih i dirljivih portreta nekih od najzanimljivijih žena u bližoj povijesti, uz fin omjer faktografije i humora, doživjelo i svoje ukoričavanje, podsjećajući nas na činjenicu da su se za neke stvari koje danas uzimamo zdravo za gotovo neke hrabre žene jednom morale izboriti!“, ističu iz izdavačke kuće Fibra.
Marko Šunjić, glavni urednik Fibre, nije previše razmišljao o tome da se strip prevede i na hrvatski jezik.
„Ja sam veliki ljubitelj stripa i jako puno čitam. Po preporuci jednog prijatelja, urednika u jednoj talijanskoj izdavačkoj kući, pročitao sam ovaj strip i oduševio se, tako da je dalje sve išlo samo od sebe“, govori Šunjić.
Pa iako je svaka od životnih priča žena koje su se našle u stripu jednako važna, na današnji dan posebno je nužno istaknuti koliko je bitno da se sudbina sestara Mirabal nikada ne zaboravi.
„Priča o sestrama Mirabal je važna kao svjedočanstvo hrabrosti i otpora, kao podsjetnik koliko sloboda, nešto što mi uzimamo zdravo za gotovo, zna biti skupa i kao inspiracija novim generacijama da se za slobodu i svoja prava svejedno treba boriti“, ističe Šunjić.
U Dominikanskoj Republici gotovo svaki grad ima ulicu ili trg koje nosi njihovo ime, o njima se uči u školama. 1985. tiskana je poštanska markica njima u čast. O njima su napisane mnoge knjige, opjevane su u pjesmama, a njihove stvari izložene su u Nacionalnom muzeju povijesti i zemljopisa.
“Neustrašive žene koje žive po svom”, Penelope Bagieu
Reakcije na strip su, kaže Šunjić, vrlo pozitivne: „Publika ga je jako dobro primila, ali ja vjerujem da njegovo vrijeme tek dolazi, jer (bar kad je strip u pitanju) takvim naslovima se reputacija gradi uglavnom usmenom predajom. Ovo je ipak strip namijenjen publici dosta široj od one klasične strip publike kod nas, a šira publika još uvijek u nekoj određenoj mjeri zazire od stripa, koji još uvijek nosi neku trivijalnu, šund stigmu. Ipak, Fibra tu stigmu polako, ali sigurno razbija, što se da primijetiti po vidnom i značajnom porastu čitateljica stripa u posljednjih par godina.“
Strip Neustrašive žene koje žive po svom bez sumnje, slaže se Šunjić, spada pod edukativni sadržaj, kao i ostali srodni mediji.
„Kako film i književnost, tako i strip može biti edukativan. Neustrašive su odličan primjer. Imamo trideset priča o trideset žena, o njihovom životu i značaju, u najbitnijim crtama ispričano, kroz dobar omjer faktografije, humora i drame, na vrlo nenametljiv, a opet efikasan način educira čitatelja. Štoviše, poziva ga na daljnje istraživanje sudbina tih fascinantnih žena“, navodi Šunjić koji je „sate i sate potrošio „guglajući“ neke od žena jer su ga iznimno zaintrigirale“.
Muški karakteri dominiraju svijetom stripa, ali posljednjih godina forma stripa se mijenjala, a s njom su se počele rušiti predrasude i stereotipi.
„Klasični strip-junaci su uglavnom muškarci, iako ima i slavnih junakinja (Modesty Blaise, Wonder Woman itd.), ali strip se dosta promijenio u zadnjih par dekada, pojavilo se nešto što se zove graphic novel, tj. crtani roman. Dakle, strip ne mora biti beskonačni serijal s glavnim junakom koji ide u novu pustolovinu iz epizode u epizodu, može biti samo jedna priča, jedan roman, zaokružena cjelina, ali ispričana kroz strip. I tu onda više ne moraju vrijediti stare podjele na muške/ženske junake/teme“, objašnjava glavni urednik Fibre.
Ogledne stranice stripa „Neustrašive žene koje žive po svom“ možete pogledati OVDJE.
