Pripremila: Antonija Dujmović
Ujedinjeni narodi pozvali su u nedjelju na hitne mjere za borbu protiv porasta nasilja u obitelji diljem svijeta. “Mnoge žene se uslijed izolacije zbog COVID-19 suočavaju s nasiljem tamo gdje bi trebale biti najsigurnije – u svojim domovima. Pozivam sve vlade da stave na prvo mjesto sigurnost žena kada reagiraju na pandemiju”, napisao je generalni tajnik António Guterres na Twitteru.
No, problem je što se većina vlada nije stigla pripremiti na posljedice uvođenja mjera protiv širenja koronavirusa, a svako kašnjenje znači da je već mogla nastupiti nepopravljiva šteta – upozorava New York Times.
S obzirom da je upravo New York trenutno jedno od najvećih žarišta zaraze COVID-19 u SAD-u, ove su novine istaknule podatke o iskustvima Kine i europskih zemalja vezano uz porast nasilja u obitelji zbog uvođenja zabrane kretanja.
U Kini je Jednakost, nevladina organizacija za borbu protiv nasilja prema ženama sa sjedištem u Pekingu, uočila porast poziva na svoju liniju za pomoć od početka veljače, kada je vlada zatvorila gradove u provinciji Hubei, tadašnjem epicentru epidemije.
U Španjolskoj je broj hitne pomoći za nasilje u obitelji primio 18 posto više poziva u prva dva tjedna karantene nego u istom razdoblju mjesec dana ranije. Ana Bella, tamošnja utemeljiteljica zaklade za pomoć ženama koja je i sama preživjela nasilje u obitelji, posvjedočila je kako dobivaju vrlo uznemirujuće pozive koji jasno pokazuju do kakvog psihičkog i fizičkog zlostavljnja može doći kada se ljudi 24 sata dnevno drže zajedno u ograničenom prostoru.
Francuska je policija prijavila 30 postotni porast nasilja u obitelji. Christophe Castaner, francuski ministar unutarnjih poslova, u intervjuu za francusku televiziju je rekao kako se rizik povećava upravo zbog ograničenosti kretanja.
U Britaniji su vlasti duže čekale s uvođenjem karantene. No, već tjedan prije nego što je uvedena krajem ožujka, na jugozapadu zemlje su objavili da je broj prijava za nasilje u obitelji porastao za 20 posto. Slična situacija je i u drugim lokalnim jedinicama.
Judith Lewis Herman, poznata stručnjakinja za traume na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Harvard, pojasnila je da metode prisile koje zlostavljači koriste za kontrolu svojih partnerica i djece jako sliče onima koje koriste otmičari za kontrolu talaca ili represivni režimi za razbijanje volje političkih zatvorenika.
Pored fizičkog nasilja, koje nije prisutno u svim zlostavljačkim odnosima, uobičajena sredstva zlostavljanja uključuju izolaciju od prijatelja, obitelji i zaposlenja, stalan nadzor, stroga, detaljna pravila ponašanja te ograničenja pristupa osnovnim potrebama kao što su hrana, odjeća i sanitarni čvor.
Čini se da je u Europi jedna zemlja za drugom slijedila isti turobni put: uvodile zabrane kretanja, a da nisu istodobno osigurale i mjere zaštite žrtava nasilja u obitelji – konstatira NYT.
To se prvo moglo vidjeti u Italiji. Karantena je uvedena početkom ožujka, a ubrzo nakon toga zabilježeno je povećanje prijava nasilja u obitelji. No, očajne žene nisu imale kamo otići. Skloništa ih nisu mogla primiti jer je rizik od infekcije bio prevelik. Tada je talijanska vlada uputila lokalne vlasti na mogućnost korištenja hotelskih soba kao hitnih skloništa u kojima bi žrtve mogle biti na karanteni.
Španjolska je najavila uvođenje karantene 14. ožujka, a u Francuskoj je stupila na snagu tri dana kasnije. Nakon otprilike dva tjedna, kako su rasla izvješća o zlostavljanju, tamošnji su dužnosnici objavili da i oni imaju u planu pretvoriti slobodne hotelske sobe u prihvatilišta.
Prošli tjedan, nakon što su deseci građanskih skupina u Velikoj Britaniji uputili otvoreno pismo vladi kojom se poziva na akciju, dužnosnici su se obvezali na odgovor, no nisu ponudili pojedinosti. Tamošnje ministarstvo unutarnjih poslova, Home Office, tek je navelo kako žrtve mogu “zanemariti naredbe da ostanu kod kuće ako trebaju zatražiti trenutno utočište.”
S vremenom će karantene završiti, ali će opasnost od povećanog nasilja u obitelji ostati. Studije pokazuju da je veća vjerojatnost da će nasilnici ubiti svoje partnerice i druge upravo uslijed osobnih kriza, uključujući gubitak posla ili velike financijske probleme. Kako COVID-19 uništava ekonomiju, takve krize postaju mnogo učestalije, zaključuje novinarka New York Times-a Amanda Taub.
