Nasilje nad starijim osobama – brojne prepreke obeshrabruju starije ljude da prijave nasilje

2022-02-01T12:47:58+01:0031. siječnja 2022.|Civilno društvo|

Piše: Bojana Guberac

U Hrvatskoj se o nasilju prema stariji osobama gotovo i ne govori, odnosno taj problem je nedovoljno prepoznat u javnosti. Zabrinjavajuće je to za zemlju u kojoj je 2019. godine Državni zavod za statistiku iznio podatak o udjelu osoba starijih od 65 u RH, a on iznosi visokih 20,78 posto. Statistika MUP-a je, također, problematična – u 2020. godini evidentirano je 1.095 žrtava obiteljskog nasilja prema starijima od 65 godina.

„Stanovništvo Republike Hrvatske spada u stara društva. Stoga, potrebe starijih osoba i poboljšavanje njihova položaja u društvu strateški je izazov za socijalnu politiku, ali i održavanje socijalne kohezije u društvu. Nasilje nad starijim osobama kao pitanje zaštite starijih je postalo aktualno posljednjih godina, iako ono nije nepoznat fenomen u našem društvu. Ipak, o njemu se još uvijek slabo govori u javnosti, a razlozi za to kriju se u neprijavljivanju slučajeva nasilja što daje pogrešnu sliku o pojavnosti slučajeva zlostavljanja, ali i u činjenici da se neki obrasci ponašanja još uvijek ne prepoznaju kao nasilni“, govori za naš portal Mirjana Mizdrak Mišanović, koordinatorica Udruge žena Vukovar.

U dugogodišnjem radu s osobama starije životne dobi žene iz udruge prepoznale su potrebu nužnosti osvještavanja šire javnosti o borbi protiv nasilja nad starijim osobama, ali ujedno i informiranja i educiranja starijih osoba o problemu pojave i prepoznavanja nasilja. Zbog nedovoljne informiranosti starijih osoba što nasilje u obitelji točno podrazumijeva te kako mogu potražiti pomoć i zaštitu, pokrenule su u sklopu programa Superseniori II i Nacionalnu kampanju osvještavanja javnosti o problem nasilja nad starijim osobama.

U sklopu kampanje udruga je na području Vukovarsko-srijemske županije provela niz javnih akcija koje imaju za cilj senzibilizirati i osvijestiti javnost o problemu nasilja nad starijim osobama. U suradnji s policijom provode i edukacije o prevenciji krivičnih djela na štetu osoba starije životne dobi, s posebnim naglaskom educiranja starijih osoba o mjerama samozaštite. Predavanjima o pravima osoba treće životne dobi na temu “Ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju” educiraju osobe starije životne dobi o bitnim razlikama između ova dva ugovora, te o mogućoj pojavnosti jednog od oblika nasilja kad je riječ o dosmrtnim i doživotnim ugovorima koji oni najčešće ne prepoznaju, a to je upravo ekonomsko nasilje.

Kako bi se starijim osobama osigurala dostojanstvena starost i poboljšala kvaliteta života nužno je, kaže Mizdrak Mišanović, raditi na prevenciji. „Želimo usmjeriti pozornost građana i građanki na ovaj društveni problem i potaknuti kod njih svijest da reagiraju, da prijave bilo koji oblik nasilja prema starijim osobama ako znaju ili vide da netko na bilo koji način zlostavlja stariju osobu. U javnosti se još uvijek slabo govori o ovoj problematici, a razlozi za to kriju se u neprijavljivanju slučajeva nasilja što daje pogrešnu sliku o pojavnosti slučajeva zlostavljanja, ali i u činjenici da se neki obrasci ponašanja još uvijek ne prepoznaju kao nasilni“, ističe koordinatorica udruge pa dodaje da također želi educirati što veći broj osoba, neovisno o dobi, o načinima prepoznavanja zlostavljanja ili zanemarivanja i mogućnostima prijavljivanja kako bi se postigao što brži i kvalitetniji odgovor, a sve u cilju zaštite starijih osoba.

Velik dio nasilja, napominje Mizdrak Mišanović, ostaje neprijavljen zbog činjenice da postoje brojne prepreke koje obeshrabruju starije osobe da prijave nasilje. „Neprijavljivanje nasilja događa se uslijed straha od počinitelja, srama što su bili žrtve ili dopustili da im se dogodi nasilje. U mnogim slučajevima starija osoba se boji da neće pogoršati situaciju ili da neće biti primorana otići od kuće, da nasilnik neće otići u zatvor ili se brinu kako će okolina reagirati. Osim toga, ne mogu se osloniti na adekvatnu podršku nakon prijavljivanja te imaju nepovjerenje prema institucijama što ih sputava da prijavom reagiraju na nasilje.“

Najčešće žrtve su žene starije od 70 godina koje nisu ovisne o zlostavljaču

Koordinatorica udruge napominje kako RH raspolaže vrlo ograničenim podatcima o ovom problemu. Naime, podatci o nasilju nad korisnicima domova se ne prikupljaju, a oni o obiteljskom nasilju javno su dostupni samo u okviru Izvješća o radu Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji u kojem se navodi da je po oblicima nasilja najčešće psihičko, tjelesno, ekonomsko i zanemarivanje potreba osoba starije životne dobi. Dodaje kako su u evidenciji MRMSOSP-a za 2019. zabilježena i 266 slučaja zanemarivanja potreba osobe starije životne dobi, što je više od 2018., kada su Centri za socijalnu skrb zabilježili 223 takva slučaja. „Podatci su dostupni samo po oblicima obiteljskog nasilja, ali nije posebno istaknuta dob žrtava prema pojedinim oblicima, stoga niti nemamo pravu sliku koliko je osoba starije životne dobi doživjelo neki od ovih oblika nasilja. Istraživanje “Pojavnost nasilja u starijoj dobi” koje je 2018. provela udruga SOS Virovitica u pet slavonskih županija, a u kojem je i naša Udruga sudjelovala, pokazuje da je najučestalije psihičko nasilje, pa potom zanemarivanje, materijalno nasilje te fizičko nasilje prema osobama starije životne dobi“, rekla nam je Mizdrak Mišanović.

I u toj skupini podložnije su nasilju – žene. „U Hrvatskoj je svakih 15 minuta fizički zlostavljana jedna žena. U 2020. u skupini starijih od 65 nasilje je doživio 381 muškarac i 714 žena, neznatno manje nego 2019. (1.138). Ipak, starijima je, u uvjetima lockdown-a te uz ograničenu mogućnost neposredne komunikacije s nadležnim službama, prijavljivanje nasilja zasigurno bilo otežano i rizično. Prema našim iskustvima, najčešće žrtve su žene starije od 70 godina koje nisu ovisne o zlostavljaču, odnosno ne žive s njim. Dostupna istraživanja također ukazuju na veliku tamnu brojku nasilja nad starima, odnosno da se tek 1 od 13 ili 14 slučajeva zlostavljanja prijavi. Bez obzira na vrstu nasilja, ono je kršenje temeljnog ljudskog prava te je uvijek neprihvatljivo.“

No bez obzira na negativne efekte zlostavljanja iskustvo Udruge žena Vukovar pokazuje da starije osobe uglavnom nisu spremne prijaviti zlostavljače. Žene iz udruge smatraju da je prevencija nasilja nad starijim osobama ključna – kako bi se starijim ljudima mogla osigurati dostojna starost, pružiti materijalna sigurnost i unaprijediti kvaliteta života.

„Problem nasilja nije isključivo problem pojedinca, već i države, te u tom smjeru treba raditi na zakonskom okviru, uključujući preventivne mjere i mjere zaštite. U svrhu prevencije nasilja nad starijim osobama, potrebno je da sustav socijalne i zdravstvene skrbi upozna starije osobe s potencijalnim situacijama u kojima se mogu naći te da im pruži adekvatnu skrb i zaštitu. Isto tako, odgovornost je na svakom pojedincu da reagira ukoliko u svojoj okolini primijeti bilo kakav oblik nasilja nad osobama starije životne dobi. Društveni odgovor u smislu prevencije treba uključivati: obvezno prijavljivanje bilo kakvog oblika nasilja prema starijim osobama (policija, socijalna skrb, obiteljska medicina, državni odvjetnik), osiguravanje sigurnih kuća za zlostavljane starije osobe, provođenje programa psihološke pomoći kao i strožu zakonsku regulativu za nasilnike“, govori Mizdrak Mišanović.

Poručuje kako se zaštita starijih osoba može odvijati kroz različite edukativne programe, radionice, javne tribine i predavanja kojima je cilj osvijestiti problem nasilja nad starijim osobama i senzibilizirati javnost za brigu i zaštitu starijih i nemoćnih.

„Mi kao društvo u cijelosti trebamo prepoznati starije osobe kao iznimnu snagu društva i zajednice kojoj pripadaju i kojoj temeljem svoga znanja i iskustva još puno mogu dati. Stariji ljudi su izvrsni volonteri, strpljivi su i staloženi te imaju kapacitet za dobre odnose sa mlađima, mogu biti odličan oslonac mlađim obiteljima za čuvanje unuka te oplemeniti život najmlađih u obitelji toplinom, emocijama, neizmjernom brigom! Relativno zdrave starije ljude zato treba promatrati kao snagu, a ne kao teret zajednice i društva“, zaključuje za Žene i mediji Mirjana Mizdrak Mišanović, koordinatorica Udruge žena Vukovar.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.