Piše: Ivana Perković Rosan
Prigodnom modnom revijom otvorena je izložba ‘Nakit – romsko obiteljsko blago’ u galerijskom prostoru Romskog edukacijsko-kulturnog centra u Zagrebu. Na otvaranju izložbe koju je pripremio Savez Roma u Republici Hrvatskoj KALI SARA nastupili su i članovi dječjeg Tamburaškog sastava Romske duše, kao i plesačica indijskog tradicionalnog plesa Antonija Čelan Karuza. Riječ je o izložbi koja daje pregled povijesti romskog nakita, objašnjava važnost amajlija i nakita kao statusnog i hijerarhijskog simbola. O samoj izložbi, kao i važnosti nakita za Rome razgovarale smo s novinarkom Majom Grubišić, koja je jedna od zaslužnih što je ova izložba ugledala svjetlo dana.
Zajedničko cijeloj romskoj populaciji diljem svijeta je, kako stoji u najavi izložbe, odnos prema nakitu. Vjerovali su da ih zlatni i srebrni nakit štiti od zla te da nakit akumulira naslijeđe i energiju predaka. Na kraju krajeva bilo je to obiteljsko blago koje se lako nosilo sa sobom i u slučaju potrebe se moglo prodati i zamijeniti za hranu. Posebno je to bilo važno za žene koje su najviše nosile nakit i koje su ga dobivale kao dio miraza. Novinarka romskog portala PHARALIPEN Maja Grubišić, koja je s kustosicom Sunčicom Habus i umjetnicom Petrom Cvetković pripremila izložbu, objasnila je u razgovoru za Žene i medije važnost nakita za Rome.
Foto: Savez Roma u RH “Kali Sara”
‘Izrada nakita u romskoj je zajednici bila tradicionalna umjetnička forma koja se prenosila generacijama i time doprinijela očuvanju dijela jedinstvene romske kulturne baštine. Sam nakit imao je višestruko značenje, ne samo da je puno govorio o onome tko ga izrađuje, već i o onome tko ga nosi pa je tako bio i hijerarhijski i statusni simbol, amajlija za zdravlje i sreću, zaštita od svih vrsta zla kroz energiju predaka te sredstvo preživljavanja u nesigurnim vremenima. Stoga su se Romi vezali uz nakit, što je bilo suprotno njihovom odnosu prema materijalnim predmetima’, istaknula je Grubišić koja je dodala i kako su Romi u Europu donijeli okrugle naušnice.
Foto: Savez Roma u RH “Kali Sara”
‘Povjesničari Fraser i Gilsenbach govore o postojanju zapisa iz 15. stoljeća u kojima se opisuju romske žene i muškarci s velikim ringovima u ušima, a isto tako zaključuju kako su putovanja i migracije ostavile dubok trag na nakit prvih europskih Roma. Ukrašavanje nakitom bilo je dominantno kod žena, ali nosili su ga i muškarci koji su osim nakita, ovisno o statusu u plemenu imali i predmete poput žezla, kruna i raznih vrsta štapova ukrašenih dragim i poludragim kamenjem’, ispričala je Grubišić koja je istaknula da je Romima nakit bio važan i zbog vjerovanja u njegovu moć zaštite.
‘Vjerovalo se da nakit prenosi energiju bivših vlasnika pa time i njihovu zaštitu. Značio je zaštitu od zla u bilo kojem obliku. Često sam čula nevezano uz romsku zajednicu kako ljudi nose crvenu narukvicu i kažu ‘to mi je protiv uroka, za zaštitu’. Upravo ta crvena narukvica je potekla iz davnih dana još iz Indije kada su Romi djetetu pri rođenju stavljali za zaštitu crvenu trakicu oko ruke. Zanimljivo je i da su vjenčanice kod mnogih romskih plemena bile crvene boje. Čak i danas u Indiji živi narod zvan Dom ili Dombra, u okolici Rajahstana, a u kojem mladenke i nose crvene vjenčanice. I danas se u romskom modnom izričaju može pronaći poveznica s pradomovinom Indijom pa se pored lingvističkih i drugih znanstveno-povijesnih istraživanja i kroz praćenje tragova romskog nakita može doći do Indije kao pradomovine Roma’, ispričala je.
Foto: Savez Roma u RH “Kali Sara”
Jedan poseban dio izložbe posvećen je najstarijem romskom nakitu, ogrlicama od perlica koje su se ujedno smatrale amajlijama.
‘Prvi romski nakit bile su ogrlice od perli kojima je posvećen dio izložbe. Među izloženim predmetima mogu se pronaći i lutkice, izrađene od tkanine ili drva, rađene po uzoru na one koje su izrađivale Romkinje travarke zajedno s amajlijama za zdravlje, sreću i zaštitu u kojima su pored ljekovitih trava bili i drugi organski materijali, primjerice dijelovi tijela guštera, žabe i slično. Postojale su, također posebne amajlije koje su nosile Romkinje koje su željele imati djecu. Na njima su bili simboli poput zmija ili mjeseca okruženog zvjezdicama. To je ujedno bio i blagoslov za djecu’, ispričala je Maja Grubišić.
Foto: Savez Roma u RH “Kali Sara”
Izložba ‘Nakit-romsko obiteljsko blago’ dotiče se i romskog utjecaja na modu današnjice, napose boho i vintage stila. Zanimljiva je i priča o pokretanju Romani designa, mađarske modne marke koju je prepoznao i slavni Vogue.
‘Dvije sestre Erika i Helena Varga u Mađarskoj pokrenule su taj modni brend nastao iz projekta kroz koji su željele naučiti Romkinje šivanju kako bi se same mogle zaposliti’, rekla je.
Foto: Savez Roma u RH “Kali Sara”
Grubišić je izložbu pripremila zajedno s kustosicom Sunčicom Habus i umjetnicom Petrom Cvetković, a za sve im je trebalo nekoliko mjeseci.
‘Bilo je jako zanimljivo. Izložbu smo pripremali kroz radionice nakita koje su prethodile samoj izložbi, a u koje smo uključili romsku zajednicu i članove Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA“, ali i druge građane. Zajedno smo napravili većinu unikatnih predmeta koji su izloženi. Kroz cijeli taj proces vodila nas je Petra Cvetković, koja radi makrame nakit, i kroz taj nakit smo izvukli najvažnije romske simbole. Na izložbi je radila i kustosica Sunčica Habus, a kroz njene ideje izložbeni postav je dobio dušu’, ispričala nam je Grubišić koja se za kraj dotakla i modne revije koju su uveličali mladi članovi zajednice.
‘Jako je teško naći izvornu staru nošnju očuvanu do danas i na kraju smo uspjeli. Što se tiče same Indije pronašli smo ljude koji su nam ustupili tradicionalne originalne sarije’, rekla je Grubišić koja se zahvalila svima koji su im pomogli u ostvarivanju ove izložbe i modne revije povodom otvorenja, poput Adalete Stanzi iz Zagreba, Velija Huseinija iz Pule i Branka Petrovića iz Osječko baranjske županije te vintage second handa La Roba.
