Ružica Ljubičić
Sajra Kustura je rođena u Sarajevu, 2004. godine. Osnovnu školu završila je kao nagrađena “Najinovativnija učenica Kantona Sarajeva”, a Prvu gimnaziju Sarajevo je maturirala kao “Najbolja učenica Federacije Bosne i Hercegovine”, s mnogobrojnim nagradama i osvojenim prvim mjestima na kantonalnim i međunarodnim natjecanjima. Prve projekte u području zaštite ljudskih i dječjih prava započela je sa svojih dvanaest godina, a već s petnaest imala prvi govor u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. U međuvremenu, bila je dio općinskih i kantonalnih inicijativa, UNICEF projekata, te predstavnica Dječjeg parlamenta u sklopu NVO “Naša djeca” Sarajevo, gdje je surađivala sa organizacijama Save the Children, World Vision BH, Ombudsmenom BiH i drugim regionalnim i međunarodnim organizacijama. Pored aktivizma i ljubavi prema međunarodnim odnosima i pravu, neizostavno je spomenuti njenu prisnu vezu sa glazbom i književnošću. Od osnovne škole je trenirala latino plesove, pjevala u horovima, svirala gitaru i bavila se pisanjem proze i poezije. Do sada ima objavljene desetine pjesama i eseja u međunarodnim zbirkama književnih djela. S osamnaest godina, nominirana od strane Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, postaje članica prvog UN Savjetodavnog odbora za mlade u Bosni i Hercegovini. Do sada, predstavljala je Bosnu i Hercegovinu na nekoliko svjetskih konferencija i bila najmlađa govornica i liderica mladih na programu Ujedinjenih naroda u Genevi. Predstavljala je BiH na svjetskim forumima i konferencijama, moderirala je državnim projektima i regionalnim programima, a glavne teme koje zastupa su zaštita dječjih prava, rodna ravnopravnost i zaštita izbjeglica. Sa Sajrom smo razgovarali o njenom aktivizmu, predanom radu kao i o tome što to znači biti feministica danas.
Sajra, vrlo ste mlada djevojka, ipak, veoma ste osviješteni po pitanju ljudskih prava i poštivanju integriteta svake ličnosti. Što je najviše utjecalo na vašu visoku razinu svijesti?
Po prirodi sam hiperaktivna i radoznala osoba koja uvijek traga za novim saznanjima i zanimljivim aktivnostima u kojima mogu nešto kreirati. Na moju razinu svijesti o ljudskim pravima i poštivanju integriteta svake ličnosti utjecalo je moje učešće u aktivizmu od najmlađih godina. Rano sam postala svjesna problema s kojima se suočavaju ljudi, posebno djeca, u mom okruženju i šire, te sam osjetila poziv da se angažujem u njihovom rješavanju. Kombinacija ličnog iskustva, podrške okoline i prilika za angažman na širem nivou bili su ključni faktori koji su oblikovali moju razinu svijesti. Još u djetinjstvu sam osvijestila da je moja uloga i misija u društvu biti braniteljica ljudskih prava i kreatorka pozitivnih akcija za dobrobit djece i žena.
Projekti i obrazovanje
Na koje vaše projekte ste najviše ponosni?
Najviše na kampanju “Nije bitan DNK, bitna je ljubav”, kampanju “Mojim koracima”, projekat “Povezivanje tačaka – unapređenje dječjih prava u BiH” i sve one projekte u sklopu kojih sam bila na terenu, u bliskom kontaktu s marginaliziranom djecom, jer smatram da je to jedini način da se identificiraju problemi i kreiraju potpuna rješenja za djecu u Bosni i Hercegovini. Osim toga, regionalni programi “Dijalog za budućnost” i “Generacija za ravnopravnost” su programi Ujedinjenih nacija uz koje sam sticala svoja prva iskustva i znanja, te na koje sam također jako ponosna.
Trenutno se školujete u Slovačkoj, koji su vaši planovi za budućnost?
Odlučila sam svoje školovanje nastaviti van BiH, jer želim steći jedno jako međunarodno iskustvo, a što mi studiranje u Slovačkoj omogućava, zahvaljujući sjajnoj uvezanosti između univerziteta i glavnih evropskih, ali i svjetskih prijestolnica. Planiram prvi dio studijskih godina posvetiti učenju i proučavanju oblasti međunarodnih politika i prava, naučiti nekoliko novih jezika i uvezati se sa što više svjetskih stručnjaka iz područja koja me zanimaju. Krajnji cilj mi je da se vratim u svoj rodni grad kao kolekcionarka vrijednih znanja, iskustava i da kreiram jače i inovativnije sisteme podrške u našoj zemlji.
Borba za ženska prava
Nedavno ste, povodom 8. marta govorili o feminizmu i patrijarhatu vrlo važnoj problematici u društvu. Deklarirate se kao feministica, što vas je potaklo da se svjesno angažirate oko ženskih ljudskih prava?
Svi oni koji se bore za ravnopravnost spolova su feministi! Biti feministkinja na Balkanu, zalagati se za prava žena i kreirati mreže podrške ženama, posebno ženama iz ranjivih kategorija, vrlo je izazovno i svakodnevno donosi nove prepreke. Nikada nisam bila neko ko pasivno posmatra situacije u društvu. Upravo zbog toga, odlučila sam da ću biti ona koja neće dozvoliti da se ugrožavaju ili na bilo koji način degradiraju žene koje su, kako statistika kaže, najranjivija kategorija društva i one koje trpe najveći stepen nasilja. Biti feministkinja ne znači omalovažavati muškarce niti idealizirati žene. To podrazumijeva biti svjestan alarmantnih statističkih podataka kao što su zvanične statistike za Bosnu i Hercegovinu koje pokazuju da je gotovo svaka druga žena doživjela neki oblik nasilja, dok je četvrtina njih doživjela seksualno uznemiravanje. Porazne statistike o društvenim normama koje normaliziraju nasilje dodatno akcentiraju problem – oko 85 posto žena koje su doživjele nasilje nisu ga prijavile zbog nedostatka povjerenja u institucije koje bi trebale procesuirati te slučajeve. Postoji društvena norma koja sugerira da trećina žena smatra nasilje privatnom stvari i čak ga donekle prihvaća. Biti feministkinja znači biti neko ko neće dozvoliti da imamo ovakvu statistiku i sisteme neadekvatne pomoći ženama.
Biti feministica
Koliko je „opasno“ danas biti mlada feministica? Kakva je vaša generacija, koliko patrijarhalni programi djeluju na mlade ljude? Koje štetne utjecaje najviše primjećujete?
Ne mogu reći da je opasno, ali je izazovno i vrlo dinamično. Biti mlada feministica danas donosi različite perspektive i izazove, što je često uslovljeno društvenim kontekstom i okruženjem. Na Balkanu, patrijarhalni obrasci duboko su ukorijenjeni u društvenim strukturama i često rezultiraju nizom štetnih utjecaja. Ovi utjecaji se očituju kroz snažne rodnozasnovane uloge, gdje se muškarci često percipiraju kao nositelji autoriteta, dok se žene ograničavaju na uloge u domaćinstvu i brizi o porodici. Ova tradicionalna podjela rodnih uloga često dovodi do nejednakosti u pristupu obrazovanju, zapošljavanju i političkom angažmanu za žene. Također, patrijarhat na Balkanu često prati visok nivo nasilja nad ženama, koje može biti fizičko, emocionalno ili ekonomsko. Ovakvi obrasci nasilja dodatno otežavaju ženama da ostvare svoja prava i slobode. Uz to, kulturni stereotipi i norme koje podržavaju patrijarhalne vrijednosti mogu doprinijeti održavanju diskriminacije i nejednakosti među polovima. Patrijarhat je, jednostavno rečeno, sinonim za diskriminaciju i nejednakost u društvu i djeluje negativno na sve, a posebno na mlade ljude koji bi trebali biti kreatori pozitivnih promjena.
Koliko danas ima mladih žena feministica i aktivistica, možete li izdvojiti neke? Koliko u vašoj okolini ima onih kojima to smeta? Kakve su reakcije žena i koliko ih vaša snaga i aktivizam motiviraju da preispituju vlastite stavove i uvjerenja?
Svaka druga žena koju poznajem je aktivistica i žena koja se ambiciozno i snažno bori i za sebe i za ljude oko sebe. Ne trošim svoju energiju na one koji se ne slažu s temama koje zastupam. Moja predanost je usmjerena na vlastiti rast, učenje i pružanje podrške drugima kojima je to potrebno. Ono što me najviše motivira su pozitivne povratne informacije koje dobivam svakodnevno. Žene mi pišu da su zahvaljujući mojim objavama ili pričama imale hrabrosti prijaviti nasilje koje su trpjele, da su okončale toksične veze, da su počele raditi na svom jačanju, da su se prvi put u životu prijavile na neki kurs, konkurs, program podrške, ili su odlučile pokrenuti vlastiti biznis. Osim toga, nakon svakog javnog nastupa, kako u Bosni i Hercegovini, u regionu i na međunarodnim okupljanjima, ljudi mi prilaze i dijele svoje priče, izražavajući kako su inspirirani mojim radom ili kako su potaknuti da dublje razmišljaju o problemima našeg društva. U svakoj od tih reakcija vidim snažan podsjetnik da svaka akcija može imati dubok i pozitivan utjecaj na živote drugih. To me inspirira da nastavim svoj put sa sve većom strašću i odlučnošću.
Sajra Kustura / Foto: privatni album
Budućnost mladih
Kako vidite budućnost mladih ljudi u odnosu na patrijarhat? Koje alternative pruža feminizam i kako nam feminizam može pomoći u izgradnji kvalitetnijeg društva?
Za razliku od patrijarhata, feminizam nas poziva da radimo zajedno na stvaranju društva u kojem svaka osoba ima pravo na slobodu, jednakost i dostojanstvo, bez obzira na svoj spol, rodni identitet ili druge karakteristike. Budućnost mladih ljudi u odnosu na patrijarhat može se vidjeti kao put ka sve većoj ravnopravnosti i inkluzivnosti. Feminizam nudi alternativu tradicionalnim rodnim ulogama i patrijarhalnim normama, promovirajući ideju da svaki pojedinac, bez obzira na spol, treba imati jednake mogućnosti i prava. Kroz feminizam se naglašava važnost prepoznavanja i suočavanja s rodno uvjetovanim nejednakostima i opresijom, te se teži stvaranju društva koje cijeni različitost i poštuje individualnost svakog pojedinca. Feminizam može pomoći u izgradnji kvalitetnijeg društva pružajući platformu za promjenu sistema koji potiče diskriminaciju i nejednakost. Kroz feminističke pokrete, mladi ljudi imaju priliku osvijestiti se o važnosti borbe za svoja prava, ali i prava drugih, te se aktivno angažirati u kreiranju društvenih promjena. To uključuje borbu za rodnu ravnopravnost u obrazovanju, radnom okruženju, politici i svim aspektima društvenog života. Zar sve ovo navedeno ne zvuči kao zdravi životni stilovi i ciljevi kojima bismo trebali svi težiti?
Želite još nešto istaknuti, a da nisam pitala?
Moja glavna poruka nakon svih izlaganja jeste: Budimo podrška jedni drugima, to je ljepše od svega što radimo!
