Milena Mrazović-Preindlsberger prva bosanska novinarka i vlasnica Bosnische Posta rođena je Bjelovarčanka

2023-04-17T13:02:32+02:0017. travnja 2023.|Kultura, Medijska struka|

Prenosimo tekst autorice Slavice Trgovac Martan “Prva bosanska novinarka rođena je u Bjelovaru. Bila je i urednica, književnica, skladateljica…” iz serijala “Zaboravljene žene bilogorskog kraja” objavljen na portalu klikni.hr. Tekst je realiziran u okviru Programa poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.

Kao što Hrvatska ima Mariju Jurić Zagorku, prvu ovdašnju novinarku, tako Bosna ima Milenu Mrazović-Preindlsberger, svoju pionirku ženskog novinarstva. Samo, Milenu ‘svojatati’ može i Hrvatska, točnije Bjelovar, u kojem je, kako se navodi u većini izvora, rođena 28. prosinca 1863. godine. Školovala se u Budimpešti, a u ranoj mladosti, 1878. godine, s obitelji je doselila u Bosnu, prvo u Banja Luku, a potom u Sarajevo, gdje će živjeti 40 godina, do preseljenja u Austriju. U tom razdoblju zaljubit će se u Bosnu i svaki djelić njezina stvaralaštva bit će inspiriran upravo tom zemljom. A to stvaralaštvo bilo je bogato i sveobuhvatno. Jer, Milena Mrazović-Preindlsberger bila je, ne samo novinarka, već i književnica, skladateljica, etnografkinja i antropologinja.

No, prvo područje na kojem se ova fascinantna žena istaknula bila je upravo novinarstvo. Čini se kako joj je sklonost riječima i pisanju bila genetski predodređena. Prema biografiji objavljenoj u prijevodu njezine knjige s njemačkog jezika Bosanska istočna željeznica, navodi se kako je Milena rođena u plemenitaškoj obitelji Mrazović u Bjelovaru. Iako joj je otac bio činovnik i, koliko je poznato, nije se bavio književnim stvaralaštvom, Milenin pradjed bio je Avram Mrazović koji je 1784. godine objavio prvu znanstveno utemeljenu gramatiku hrvatskoga jezika, a iz njegovog životopisa valja izdvojiti i činjenicu da je prvi na hrvatski preveo čuvenog Goethea. U Mileninom životopisu spominje se i predak Mato Mrazović, dugogodišnji načelnik Zagreba i bliski suradnik Ljudevita Gaja.

Milena već u ranoj mladosti pokazuje sklonost pisanju. Godine 1884. počinje pisati u novinama Bosnische Post, koje su izlazile na njemačkom jeziku. S obzirom da je u to vrijeme bilo nezamislivo da se žene bave novinarstvom, u početku je, baš kao i Marija Jurić Zagorka, svoje tekstove potpisivala muškim pseudonimom – Milan. U Bosnische Postu se zbližava s vlasnikom novina, Austrijancem Eugenom von Topferom, s kojim se na koncu i zaručila. No, prije nego što su se stigli vjenčati, von Topfer umire, a novine oporučno ostavlja Mileni. Iako je u to vrijeme, na samom kraju 19. stoljeća, bilo gotovo nezamislivo da žena vodi bilo kakav posao, a pogotovo da se bavi izdavaštvom, Milena je spremno prihvatila izazov.

-Kad je list Bosnische Post 1894. godine slavio desetogodišnjicu postojanja, cjelokupna svjetska javnost pisala je o tome da se baš u Bosni, u kojoj žene ne mogu igrati ni najmanju ulogu u javnosti, dogodilo da jedna žena bude zastupnikom najslobodnije profesije. Milena Preindlsberger-Mrazović je prva žena novinar u BiH, prva urednik i prva žena izdavač u BiH – napisala je Dragana Tomašević, urednica prijevoda već spomenute Milenine knjige Bosanska istočna željeznica.

Pogled na tadašnja izdanja Bosnische Posta otkriva kako je novopečena vlasnica novina bila, ne samo uspješna novinarka, već i uspješna poduzetnica.

-Nakon preuzimanja novina, ona uvodi određene novosti. Bosnische Post je izlazio na dva lista, imao je svoje rubrike, donosio važne vijesti, a isticao se po oglasima na posljednjoj stranici novina. Sve to govori kako je Milena bila dobra poduzetnica te da je imala smisla za marketing – istaknuo je profesor hrvatskog jezika i književnosti i diplomirani novinar Ivan Violić na predavanju o Mileni Mrazović-Preindlsberger koje je održano u travnju 2021. godine u Gradskoj biblioteci u Travniku.

Uz novine, Milena je vodila i tiskaru, bavila se izdavanjem knjiga, a sav je posao sama nadgledala, čak je i živjela u stanu iznad svog poduzeća, sve do 1896. godine kada prodaje posao i udaje se za liječnika, Austrijanca Josefa Preindlsbergera. No, to je ne sprječava da i dalje piše.

Osim što se bavila novinarskim radom, pisala je i književne tekstove koji su bili inspirirani Bosnom, zemljom koju je prošla uzduž i poprijeko, i to na konju. Putem je bilježila detalje o mjestima, ljudima i običajima od kojih su nastajale jedinstvene priče i putopisi. S puta je donosila vrijedne predmete i nošnje iz različitih krajeva Bosne koje je pomno čuvala. Priča se i kako je u svom domu u Beču imala posebnu prostoriju koju je uredila u bosanskom stilu. Vrijedne predmete koje je prikupila za života njezina je obitelj nakon smrti darovala Zemaljskom muzeju u Sarajevu čija je suosnivačica bila.

Za života je izdala pet knjiga, a dvije su prevedene na hrvatski jezik – već spomenuta Bosanska istočna željeznica i Bosanske narodne bajke.

Više o životu i stvaralaštvu Milene Mrazović-Preindlsberger pročitajte u nastavku ove priče OVDJE.

Izvor: klikni.hr / Slavica Trgovac Martan

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.