Piše: Ružica Ljubičić
Menopauza nije nimalo jednostavan životni proces za ženu zbog brojnih razloga – zdravstvenih, tjelesnih, hormonalnih, mentalnih, emotivnih i duhovnih. Ako ovome pridodamo i društvenu stigmatizaciju i osude upućene ženama koje prolaze kroz proces menopauze možemo se složiti da je potrebno više javnog diskursa i otvaranja teme menopauze kako bismo pomogli ženama i jedne drugima bile podrška. Upravo o tome smo razgovarale s ginekologinjom Romanom Dmitrović i psihologinjom Ivonom Čarapina Zovko.
Što je to menopauza?
„Menopauza je zadnja mjesečnica u životu žene. Postmenopauza je period koji nastupa kada je od zadnjeg krvarenja prošlo više od godinu dana, a perimenopauza period od 2-3 godine koji prethodi zadnjoj mjesečnici“ – objašnjava prim. dr. sc. Romana Dmitrović, ginekologinja i vlasnica ginekološke poliklinike BetaPlus (naslovna fotografija). Dodaje da menopauza nastupa zbog konačnog iscrpljenja jajnika, koji više ne mogu proizvesti jajnu stanicu te da je iscrpljenje jajnika proces koji traje cijeli ženin život, doslovce od rođenja, ali se osjeća samo u tih zadnjih par godina pred konačno iscrpljenje jajnika. Glavna posljedica iscrpljenja jajnika jest manjak estrogena, glavnog hormona u životu žene, onog koji nas čuva od ozbiljnih bolesti i od starenja, dok god imamo mjesečnicu. Fizički, žena će manjak estrogena osjećati kao suhoću kože, tanju kosu, promjene tijela koje postaje drugačijeg oblika, lako dobivanje na tjelesnoj težini.
„Žene će osjećati i neke od simptoma manjka estrogena koji su najčešće nepravilna i obilna krvarenja, valovi vrućine, nervoza, nesanica, ponekad godinama prije menopauze. Valove vrućine mogu pratiti znojenje, ubrzani rad srca, lupanje srca, iritabilnost, anksioznost, pa čak i panika. Česta su i noćna znojenja“ – pojašnjava ginekologinja Dmitrović.
Negativne posljedice menopauze
Prema stručnom mišljenju prim. dr. sc. Dmitrović žene u menopauzi dobiju bolesti za koje imaju genetsku predispoziciju, jer više nema zaštitnog djelovanja estrogena. „To su najčešće bolesti krvožilnog sustava – visoki tlak, infarkt miokarda, šećerna bolest, osteoporoza itd. Osteoporoza i šećerna bolest se mogu odgoditi ili sasvim izbjeći uz zdrave životne navike, djelomično i visoki tlak, ali se u slučaju dijagnosticirane bolesti ipak moraju uzimati lijekovi“ – upozorava doktorica.
S psihološkog aspekta negativne posljedice su suočavanje s depresijom, anksioznošću, posljedicama lošeg sna. „Svakako se mogu svladati, stvaranjem novih obrazaca ponašanja bilo kroz traženje stručne pomoći ili kroz dobivanje podrške od članova obitelji, partnera, prijateljica u sličnim situacijama, prepoznavanjem vlastitih potreba i vođenjem računa o njihovom ispunjavanju“ – kaže dr. sc. Ivona Čarapina Zovko, docentica na studiju psihologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Ona navodi da petina žena doživljava promjene koje su težeg oblika. Na to utječu različiti faktori, od onih na tjelesnom planu do širih okolinskih faktora. Generalno se može zaključiti da je to za ženu stresno razdoblje.
Seksualnost za vrijeme menopauze
Seksualni život se značajno mijenja u razdoblju menopauze, međutim on postaje veoma bitan faktor u životu žena. Čarapina Zovko naglašava da žena često gubi samopoštovanje, suočava se s neugodnim emocijama, ima promjene raspoloženja što sve otežava upuštanje u seksualne odnose i uživanje u njima. Smatra da je dobro raditi na osjećaju poželjnosti te da partner tu može odigrati najvažniju ulogu. Ginekologinja Dmitrović navodi da za očuvanje mladolikog izgleda estrogeni pomažu, ali je važnije redovito vježbati, održavati tjelesnu težinu u zdravim granicama i njegovati kožu i kosu. „Poznato je da kao posljedica manjka estrogena i libido žene pada, pa se seksualni život većine žena mijenja. Međutim, uz korištenje lokalnih hormonskih preparata može se izbjeći suhoća rodnice, pa time i neugodni odnosi, a većini žena pomažu i preparati za ovlaživanje rodnice“ – kaže Dmitrović.
Doc. dr. sc. Ivona Čarapina Zovko / Foto: privatni album
Društvena stigmatizacija
Na emotivnom planu javljaju se anksiozna i depresivna stanja ili se ona pojačavaju ako se žena i ranije suočavala s tim. Ivona smatra da su emocije s kojima se žene susreću uglavnom neugodne što predstavlja izazov nošenju s njima i razvijanju adekvatnih načina suočavanja te da najveći broj žena navodi probleme s promjenama raspoloženja i čestom ljutnjom. Nažalost živimo u društvu u kojem se rijetko razgovara o ovim temama i najčešće korištenjem nekih stereotipnih termina. Dodaje da se u svakodnevnom govoru upotrebljavaju različiti termini naziva mjesečnice poput ”oni dani”, ”došla tetka” i sl. kako bi se izbjeglo ukazivanje na realno stanje. „Imamo stigmu i s menopauzom i oslovljavanjem s ”klimakterične babe” i sl. Svaka stigma djeluje loše. Prvenstveno obeshrabruje na traženje pomoći. Važno je da osvijestimo da svi zajedno od partnera, bliskih osoba i stručnjaka možemo biti važna podrška“ – smatra psihologinja Čarapina Zovko.
Kako se nositi s pritiskom
Prim. dr. sc. Dmitrović kaže da većina žena psihološki teško podnosi menopauzu jer je ona neminovan podsjetnik da žena nije više mlada, nego je sredovječna. „Međutim, ako je tijelo gipko i snažno, koža glatka, kosa gusta i nokti čvrsti, žena će se sigurno osjećati dobro. Prosječan životni vijek za žene u Hrvatskoj je skoro 80 godina, a prosječna dob menopauze je 50 godina. Zato trebamo dobro iskoristiti tih 30 godina jer je period menopauze više od trećine našeg života“ – poručuje ginekologinja.
Psihologinja Čarapina Zovko poručuje ženama da slijede savjete stručnih osoba, prate svoje stanje, razgovaraju o promjena sa ženama koje prolaze kroz isto. Ističe da je neophodno voditi računa o tjelesnom zdravlju, a na psihološkom planu uvesti rituale opuštanja, šetnje, vođenje dnevnika zahvalnosti te otkrivati koje nas stvari čine sretnima. Zaključuje da bez obzira na to što je menopauza kraj reproduktivnog razdoblja nije kraj za rad na sebi i ispitivanju svojih granica.
