Novi poražavajući podaci stižu za Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama koji se obilježava 25. studenoga kao podsjetnik da se ne čini dovoljno kako bi se ono spriječilo.
Gotovo 840 milijuna žena na svijetu, dakle gotovo svaka treća – toliko ih je tijekom života doživjelo partnersko ili seksualno nasilje. Brojka je to koja se jedva promijenila u posljednjih 25 godina, od 2000. godine. Od tada do danas, nasilje nad ženama koje je počinio intimni partner u svijetu se smanjuje godišnje za svega 0,2 %.
Ovo zabrinjavajuće izvješće Svjetske zdravstvene organizacije govori i o tome kako je u posljednjih 12 mjeseci, 316 milijuna žena, bilo izloženo fizičkom ili seksualnom nasilju intimnog partnera, a prvi put uključuje i procjene seksualnog nasilja koje su počinile osobe koje nisu partneri. Tako je utvrđeno da je 263 milijuna žena od svoje 15. godine doživjelo seksualno nasilje od osobe koja im nije partner.
„Nadam se da ćemo doživjeti dan kada više nećemo morati svako malo iznositi šokantnu statistiku o nasilju nad ženama. No taj dan je nažalost daleko jer neprestano svjedočimo kršenju ljudskih prava. Ovim želimo podsjetiti sve dionike, sve razine vlasti, institucije, da je potrebno učiniti više!
Postoje dokazane strategije za sprječavanje nasilja, ali ulaganja se konstantno smanjuju. Samo 0,2 % globalne razvojne pomoći 2022. bilo je usmjereno na prevenciju nasilja nad ženama, a financiranje je nastavilo padati i u 2025. godini. Slično je i u Hrvatskoj, gdje smo nedavno svjedočili smanjenju financiranja za sigurne kuće i žrtve nasilja.” rekao je zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj, potpredsjednik Odbora za rodnu ravnopravnost.
Izvješće Svjetske zdravstvene organizacije i partnerskih organizacija naglašava dalje kako nasilje nad ženama počinje rano, a rizici traju cijeli život. Tako je u posljednjih 12 mjeseci, čak 12,5 milijuna adolescentica u dobi 15 do 19 godina, odnosno 16 % njih, doživjelo fizičko i/ili seksualno nasilje od intimnog partnera.
Iako se nasilje događa u svakoj zemlji, žene u najmanje razvijenim, ratom pogođenim i klimatski ranjivim sredinama nerazmjerno su pogođene, kao i marginalizirane skupine poput migrantica i žena s invaliditetom.
Zato i nedavno izvješće o prioritetima Strategije rodne ravnopravnosti EU koje je prihvatio Europski parlament, poziva na priznavanje rodno uvjetovanog nasilja kao kaznenog djela na razini Europske unije i kriminalizaciju silovanja na temelju nedostatka pristanka, dakle ”samo da znači da”, što znači da se silovanje više ne definira samo onda kad je bilo fizičke prisile ili otpora, nego i kada nema izričitog pristanka.
”Tražimo i povećanje financijskih sredstava za udruge koje se bave zaštitom prava žena, sustave edukacije i prevencije i što je najvažnije, tražimo zaštitu naših sugrađanki od diskriminatornih nacionalnih zdravstvenih sustava, od mizoginih Vlada te od uplitanja religijskih dogmi u zakonodavstvo. Time se stvara atmosfera nejednakosti u društvu koja onda i vodi do fizičkog nasilja, atmosfera u kojoj se nasilje na neki način opravdava i potom nedovoljno sankcionira. Svaki korak unatrag u pravima žena, korak je unatrag i za samu demokraciju, stoga pozivam Vladu RH da i na nacionalnoj razini odlučno pristupi rješavanju problema nasilja nad ženama.” zaključio je Marko Vešligaj, autor izvješća.
Izvor: Objava za medije / Ured zastupnika u Europskom parlamentu Marka Vešligaja
