Pripremila: Antonija Dujmović

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova objavila je Medijsku analizu parlamentarnih izbora 2020. koju je provela po završetku izborne kampanje na osnovi prikupljenih članaka i podataka o televizijskim sučeljavanjima stranačkih kandidata i kandidatkinja iz aspekta načela ravnopravnosti spolova.

Analiza je pokazala da su u ovom kontekstu izbornu kampanju obilježile dvije teme – specifično pitanje imaju li silovane žene pravo na (slobodnu i samostalnu) odluku o prekidu trudnoće te u manjoj mjeri zastupljenost kandidatkinja i kandidata na listama.

Tema prava žena na prekid trudnoće nastale silovanjem u fokusu brojnih sučeljavanja

“U razdoblju od službenog početka do službenog kraja izborne kampanje Pravobraniteljica je preko press-clipping agencije i osobnim uvidom u dostupne medijske sadržaje prikupila 263 članka tiskanih medija i portala vezanih uz izbornu kampanju. Najveći broj tih članaka (81%) odnosio se na izjave o pobačaju u slučaju silovanja i reakcijama javnosti na te izjave. Ostatak se odnosio na (pod)zastupljenost žena na kandidacijskim listama (8%), aktivnosti organizacija civilnog društva (11%)”, piše u Analizi.

U usporedbi s ranijim kampanjama kada su se u sučeljavanjima kandidati o pitanju pobačaja izjašnjavali uglavnom s kratkim „da“ ili „ne“ odgovorima, primjećuje se kako je ovo pitanje sada dobilo puno više medijskog prostora. Iznošenje stava kandidata/kinja o reproduktivnim pravima bilo je važno s obzirom da su to osobe koje će uskoro glasati u Hrvatskom saboru za donošenje (ili protiv) novog zakona kojim će se regulirati pitanje zakonskog prava na pobačaj.

Konstatirajući podzastupljenost žena na kandidacijskim listama i u televizijskim emisijama posvećenih širim izbornim temama primjećuje se da su izjave o ženskom tijelu i njegovoj reproduktivnoj funkciji te o pravima žena da same donose odluke dolazile uglavnom od muškaraca.

“Istovremeno ih mediji nisu pitali o odgovornosti muškaraca vezano za prekide neželjenih trudnoća te trebaju li muškarci voditi računa o kontracepciji pa i zahvatima koji osiguravaju da neće doći do neželjene trudnoće. U raspravu mediji nisu uvodili i relevantna pitanja usko povezana s pravom na prekid trudnoće, kao što su dostupnost kontracepcije ili uvođenje kvalitetnog spolnog odgoja u obrazovni sustav.

O ovoj ozbiljnoj temi govorilo se na senzacionalistički, populistički i površni način u čemu su i mediji sudjelovali načinom postavljanja pitanja i inzistiranju na polarizacijama, ne uzimajući u obzir da se u svim slučajevima prekida neželjene trudnoće radi o visokom stupnju osobnih trauma žena o kojima su se davali paušalni sudovi. Pojedinim političkim akterima u kampanji tema je poslužila za skupljanje političkih bodova, a medijima za gledanost”, navodi se u Analizi.

Zastupljenost kandidata i kandidatkinja u medijima

“Pravobraniteljica je napravila uvid u 29 emisija četiriju televizija (RTL-a, N1, NovaTV i HRT-a), posvećenih predstavljanju kandidata i kandidatkinja s kandidacijskih lista, te utvrdila veliku nadzastupljenost muških gostiju i podzastupljenost ženskih.

Iz tablice je vidljivo da je zastupljenost muškaraca u posebnim emisijama sučeljavanja na sve četiri televizije bila u daleko većem postotku od zastupljenosti žena (65-90%). Kada bismo dali prikaz po svakoj emisiji posebno vidjelo bi se da su u većem broju emisija sudjelovali isključivo muškarci te da su žene bile uključene u vrlo ograničen broj tema koje su najčešće imale rodno stereotipni predznak”, piše u Medijskoj analizi parlamentarnih izbora 2020.

Osvrćući se na praksu televizijskih kuća koje su u emisiji (RTL Danas, Otvoreno) ugostile samo ženske kandidatkinje na usko ograničene teme (podzastupljenost žena u politici, zabrana pobačaja) u Analizi se naglašava:

“Ovakav medijski pristup u kojem se poziva žene odvojeno da razgovaraju o podzastupljenosti žena u politici ili o temama koje se stereotipno vežu za veći interes žena (ženske teme ili područja) ne doprinosi ravnopravnoj zastupljenosti i vidljivosti žena i muškaraca u javnom životu.

Odvajanje kandidatkinja iz ravnopravne debate s muškim kandidatima te ne uključivanje kandidatkinja u teme koje se tiču vanjske i unutarnje politike, financija, obrane, teritorijalnog ustroja, izbornih zakona, reformi, gospodarstva, energetike, pravosuđa i sl. ukazuje na spolom uvjetovan različit tretman i manju važnost koju mediji pridaju temama i resorima koji se percipiraju kao ženski.”

Preporuka medijima

U praćenju budućih izbornih kampanji voditi računa o:

(1) ravnopravnoj zastupljenosti kandidata i kandidatkinja u svim emisijama na sve teme, a ne izdvajati žene u posebne emisije o temama koje se percipiraju kao „ženske“; jednako ih uključivati u sve teme, pogotovo teme o energetici, gospodarstvu, obrani, vanjskoj i unutarnjoj politici, pravosuđu, javnoj upravi, financijama i sl.

(2) temu reproduktivnih prava obraditi šire od deklariranja kandidata/kinja za ili protiv pobačaja (uključiti pitanje dostupnosti kontracepcije, medicinski pomognute oplodnje, priziva savjesti, razloga i sl.)

(3) uključiti i teme o kojima se gotovo nikada ili rijetko govori u izbornim kampanjama a koje se temelje na svakodnevnim problemima birača/ica: teme koje se tiču spolnog uznemiravanja na radnom mjestu (koje je u velikoj mjeri dio područja rada), prostitucije i trgovanja ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja, rodno uvjetovanog nasilja u svim njegovim aspektima, a ne isključivo obiteljskog nasilja (uključujući pitanje skloništa za žene i djecu žrtve nasilja, zapošljavanje žena žrtava nasilja, seksualno nasilje u braku i među mladima, nasilje bivših partnera), pitanja višestruke diskriminacije žena u ruralnim područjima, žena s invaliditetom, pripadnica nacionalnih manjina, Romkinja, migrantica, spolnih stereotipa u obrazovnim materijalima i sl.

Pored Medijske analize, Pravobraniteljica za ravnoptravnost spolova objavila je i Rodnu analizu parlamentarnih izbora 2020. koja je dostupna OVDJE.

Izvor: PRS/Medijska analiza parlamentarnih izbora 2020.