Piše: Ivana Perković Rosan
Povodom Europskog dana zaštite žrtava kaznenih djela koji se obilježava 22. veljače razgovarale smo s Majom Štahan, koordinatoricom Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja (NPC). Štahan se posebno osvrnula na problem rodno uvjetovanog nasilja koji je najčešći razlog zbog kojeg se zove 116 006 linija, ali i na činjenicu da je neprijavljivanje nasilja još uvijek veliki problem zbog čega je itekako važna aktualna kampanja ‘Držat ću oči širom otvorene’.
Jedan od ciljeva informativne kampanje ‘Držat ću oči širom otvorene’ jest upoznati građane s pravima koje imaju žrtve kaznenih djela, kao i potaknuti ljude da prepoznaju žrtvu i da im pomognu prijaviti nasilje. A, kako kaže Štahan, prostora za napredak svakako ima. Pogotovo kada se pogledaju rezultati nedavno provedenih istraživanja koja pokazuju da bi tek 70 posto ispitanika prijavilo rodno uvjetovano nasilje. Usporedbe radi, 95 posto ispitanika bi ‘vjerojatno prijavilo kazneno djelo’ da su oni žrtve ili da je riječ o kaznenom djelu na štetu djeteta.
‘Naša iskustva pokazuju da naši sugrađani/ke najčešće nisu upoznati/e s pravima koja imaju kao žrtve i svjedoci u kaznenim i prekršajnim postupcima. Možemo razumjeti zašto, ljudi vjeruju da se takve stvari ne mogu i neće dogoditi njima, već da se one događaju drugim ljudima. Upravo zato je važno ljudima dati do znanja da postoje mjesta, poput besplatne i anonimne 116 006 linije, kojima se mogu obratiti, ako se nađu u takvoj situaciji, a kako bi dobili/e informacije o svojim pravima. Iz tog razloga su važne kampanje poput ove’, rekla je Štahan.
Većina poziva upućenih Nacionalnom pozivnom centru jesu pozivi žena zbog rodno utemeljenog nasilja.
‘Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja je pokrenut 16. srpnja 2013. godine te je od tada na 116 006 liniji zaprimljeno preko 14 450 poziva. Broj poziva se povećava iz godine u godinu, kako raste i svijest sugrađana i sugrađanka o postojanju 116 006 linije. U 2021. godini na 116 006 liniji smo zaprimili 1960 poziva žrtava i svjedoka kaznenih djela i prekršaja. U prosjeku, našoj liniji se više obraćaju žene koje su preživjele neki oblik nasilja, a najčešće je riječ o rodno utemeljenom nasilju – razni oblici nasilja u partnerskim odnosima, bračnim i izvanbračnim. Čak 75% poziva zaprimljenih na liniji jesu pozivi žena, što i nije neobično s obzirom na to da nam se najčešće žrtve obraćaju, kako sam ranije i spomenula, zbog rodno uvjetovanog nasilja, a i žene su, prema našim iskustvima, puno sklonije tražiti podršku i pomoć te su otvorenije za dijeljenje svojih iskustava. Muškarci rjeđe zovu i traže podršku, a kada ju zatraže, najčešće traže pravne i praktične informacije, dok puno rjeđe emocionalnu podršku. Muškarci u ulozi žrtve i/ili svjedoka nam se češće obraćaju radi imovinskih delikata, poput prijevara i krađa, te drugih kaznenih djela poput tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede, prijetnje, nasilja u obitelji, zlouporabe prava i slično.’, rekla je Štahan.
Broj poziva se povećao nakon što je prije tri godine linija NPC u sklopu projekta ‘Zaustavimo nasilje nad ženama i nasilje u obitelji’ postala dostupna 24 sata na dan.
‘Od studenoga 2020. godine 116 006 linija je produžila svoje radno na vrijeme na 24 sata dnevno, svih 7 dana u tjednu, te je postala i nacionalna linija za podršku i pomoć žrtvama rodno uvjetovanog nasilja. Broj poziva se povećao za 30 posto u odnosu na godinu prije, no ono što je najbitnije, povećao se i broj poziva žrtava rodno utemeljenog nasilja te je sada njihov udio u ukupnom broju poziva oko 65 posto. Tome je svakako pridonijela kampanja #empatijasada koja se provodi kao dio projekta ‘Zaustavimo nasilje nad ženama i nasilje u obitelji – Za nasilje nema opravdanja’, ali i druge aktivnosti koje redovito provodimo – online predavanja i predstavljanja 116 006 linije, objave na društvenim mrežama, razni članci i slično’, ustvrdila je Štahan koja ističe da je neprijavljivanje nasilja još uvijek veliki problem.
‘Svake godine jedan od četiri Europljanina postane žrtvom kaznenog djela, no mnogi od njih to ne prijave nadležnim institucijama iz niza razloga. Neki od razloga su neinformiranost o načinima prijave i postojećim pravima, često je u pitanju strah od prijave i sram zbog proživljenog kaznenog djela, žrtve nerijetko nemaju podržavajuću socijalnu mrežu, neke žrtve imaju neugodna ranija iskustva zbog kojih kasnije ne žele prijavljivati. Stoga je iznimno važan sustav podrške žrtvama i svjedocima, jer kroz pružanje emocionalne podrške validiraju se njihovi osjećaji i strahovi te se žrtve osnažuju za prijavu i sve što slijedi nakon toga, ako su za to spremne. Kroz informiranje o tijeku kaznenog i/ili prekršajnog postupka te njihovim pravima dobivaju sliku o tome kako postupak izgleda, koliko bi mogao trajati, kako se oni/e mogu zaštititi što također igra ulogu u odlučivanju hoće li prijaviti kazneno djelo. Važno je napomenuti da naša uloga, kao dio sustava podrške, nije da odlučujemo umjesto naših pozivatelja/ica, već da im budemo podrška dok donose odluke za koje oni/e smatraju da su najbolje za njih’, rekla je Štahan koja je otkrila i da je čak 90 posto volontera koji su radili na liniji bile žene.
‘Doprinos volontera/ki na rad Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja i njegove 116 006 linije je nemjerljiv. Upravo zahvaljujući volonterkama i volonterima i njihovom predanom radu Nacionalni pozivni centar postao je ravnopravan dionik sustava podrške žrtvama i svjedocima. U početku su podršku na 116 006 liniji pružali isključivo educirani volonteri, dok danas oni pružaju podršku žrtvama i svjedocima uz zaposlenike i zaposlenice Nacionalnog pozivnog centra koji/e ih koji ih nadziru i mentoriraju. Koliko nam je volonterski program važan, pokazuje i činjenica da je većina zaposlenika i zaposlenica Nacionalnog pozivnog centra, među kojima sam i ja, bila dio volonterskog programa. Jako mi je drago što je naš volonterski program prepoznat kao dobar primjer edukacije i uključivanja mladih te je dobio 2020. godine dobio Državnu nagradu za organizatora volontiranja te 2022. godine Europsku nagradu za oznaku kvalitete volontiranja mladih. Čak 90 posto volontera jesu bile žene, najčešće studentice psihologije, prava, socijalnog rada i socijalne pedagogije. Baš je u tijeku prva ovogodišnja regrutacija volontera, natječaj je otvoren do 1. ožujka, sve informacije su dostupne na našem webu pzs.hr te pozivam sve zainteresirane da nam se jave i pridruže, prvo na tromjesečnoj edukaciji, a potom kao dio našeg volonterskog tima’, ustvrdila je dodavši kako je linija dostupna i za govornike na engleskom jeziku, pa se tako ljeti za pomoć na liniji obraćaju i turistkinje.
‘Broj poziva se ne povećava ljeti, ali na 116 006 liniji zaprimamo nešto više poziva stranaca, nego što je to slučaj u ostatku godine. S obzirom na broj poziva turista koji svake godine posjeti Hrvatsku, smatram da bi on mogao biti veći, no to je nešto što nam je trenutno u fokusu i na čemu intenzivno radimo. Europski turisti jesu nešto bolje upoznati s 116 006 brojem, s obzirom na to da je riječ o standardiziranom europskom broju koji osim u Hrvatskoj, djeluje u još 13 europskih zemalja, no češće kontaktiraju liniju u svojoj zemlji, što je nerijetko i slučaj s našim državljanima/kama koji/e dožive kazneno djelo izvan Republike Hrvatske. Važno je napomenuti da mi na liniji podršku, osim na hrvatskom jeziku, pružamo i na engleskom jeziku te da nas se turisti mogu obratiti, ako za to imaju potrebu’, zaključila je Štahan.
