Maja Mamula: Više od 40 posto žena koje proživljavaju fizičko nasilje u obitelji trpe i seksualno nasilje

2020-05-31T16:58:37+02:0028. svibnja 2020.|Civilno društvo|

Piše: Antonija Dujmović

S ciljem unaprijeđenja međuresorne suradnje u radu s osobama koje su preživjele seksualno nasilje kao jedan od oblika nasilja u obitelji Ženska soba organizirala je online okrugli stol na kojem su sudjelovali predstavnici županijskih timova za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te brojni predstavnici drugih vladinih i nevladinih tijela i organizacija.

O visokoj korelaciji fizičkog i seksualnog nasija u obitelji uvodno je govorila psihologinja i koordinatorica Ženske sobe, dr. sc. Maja Mamula.

“Čak 40 do 45 posto žena koje proživljavaju fizičko nasilje u obitelji proživljavaju i seksualno nasilje”, kazala je posebno upozorivši na povezanost femicida i seksualnog nasilja na što upućuju suvremena istraživanja:

“Puno je veća vjerojatnost da će osoba koja proživljava fizičko i seksualno nasilje u obitelji ili od strane svoga intimnog partnera doživjeti teške povrede i da će završiti ubojstvom. Dakle, kada postoji istodobno fizičko i seksualno nasilje tu je povećan rizik od femicida.”

Istaknula je kako je nasilje počinjeno od strane intimnog partnera brutalnije i učestalije nego kada je počinitelj nepoznata osoba. U takvim slučajevima i psihološke posljedice su teže.

“Ako se gleda razina depresije i anksioznosti ona je puno izraženija kod žena koje doživljavaju seksualno nasilje od strane intimnih partnera”, kazala je koordinatorica Ženske sobe.

Posebno je istaknula činjenicu da je od ukupnog broja žena koje su preživjele silovanje kao oblik nasilja u obitelji u 18 posto slučajeva navodeno se da su djeca bila prisutna i vidjela počinjenje djela, što povećava rizik da će i dijete biti žrtva.

“Istraživanja pokazuju da 93 posto djece žrtava seksualnog nasilja poznaje svog počinitelja, među kojima je čak 80 posto počinitelja rod djeteta”, upozorila je.

O djeci žrtvama seksualnog nasilja govorila je i dr. sc. Lana Petö Kujundžić, sutkinja i predsjednica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu, voditeljica Županijskog tima Grada Zagreba ističući pravni aspekt ove problematike.

Voditelj županijskog tima Primorsko-goranske županije Daniel Antunović, psiholog i predsjednik Udruge za zaštitu obitelji Rijeka – U.Z.O.R., i predsjednica tima Virovitičko-podravske županije Desa Kolesarić, osnivačica i članica S.O.S. Virovitica, iznijeli su iskustva funkcioniranja timova iz prve ruke. Požalili su se na nedostatnu educiranost i motiviranost članova županijskih timova.

Predstavnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Sandra Batlak, kazala je da će Ministarstvo u najskorije vrijeme sazvati sastanak s ciljem jačanja učinkovitosti županijskih timova za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, napominjujući da je sastanak planiran još u ožujku ali je zbog pandemijske situacije otkazan.

Podsjetila je da je Ministarastvo povuklo devet milijuna kuna iz EU fondova za projekt Zaustavimo nasilje nad ženama i nasilje u obitelji te da je dio sredstava planiran upravo za edukacije članova županijskih timova.

“Ključna je uloga specijaliziranih servisa koji pružaju pomoć žrtvama seksualnog nasilja. Kao zemlja moramo poduzeti istraživanja, saznati koliki je postotak osoba u Hrvatskoj preživio seksualno nasilje i te spoznaje uvrstiti u javne politike koje se bave suzbijanjem nasilja u obitelji i seksualnog nasilja i krenuti u prevencijske programe od što ranije dobi da ovaj veliki problem suzbijemo u njegovim korijenima”, zaključila je koordinatorica Ženske sobe dr. sc. Maja Mamula.

Stranica koristi web kolačiće Više informacija Prihvaćam
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.